Opravdanost takvog poskupljenja komentirao je u emisiji Novi dan na N1 televiziji Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu. Istaknuo je kako poskupljenje nije iznenađujuće, s obzirom na opći rast cijena, ali i da zdravstveni sustav nema dostatnu transparentnost. Poznato je, kaže, samo to da se na lijekove troši 20 do 25 posto proračuna, dok je način raspodjele preostalog novca nejasan. Ne zna se ni koje će konkretne koristi poskupljenje donijeti sustavu.

Belina upozorava da će povećanje najteže pogoditi osjetljive skupine – umirovljenike i osobe s nižim primanjima – koji će umjesto 9,29 morati izdvajati oko 15 eura mjesečno. Iako razlika od šest eura ne zvuči dramatično, mnogima koji raspolažu vrlo ograničenim budžetom to će biti značajan teret. Ipak, očekuje da će većina građana zadržati dopunsko osiguranje, jer bi u suprotnom morali snositi cjelokupne bolničke troškove.

Govoreći o privatnim osiguravateljima, Belina napominje da oni uglavnom osiguravaju zdrave i mlade osobe, s policama koje postaju skuplje ili se prekidaju u slučaju bolesti, zbog čega se mnogi ponovno vraćaju u HZZO. Stoga, smatra, povećanje cijene dopunskog u određenoj mjeri ima logike, ali važno je znati kako će to konkretno poboljšati funkcioniranje sustava.

Dotaknuo se i pitanja održivosti solidarno organiziranog zdravstvenog sustava. Iako se ponekad stvara percepcija da se “ne isplati” plaćati ako se zdravstvena zaštita ne koristi često, Belina ističe da će je svatko prije ili kasnije trebati. Međutim, zbog dugih lista čekanja građani sve češće biraju privatnu zdravstvenu zaštitu, a HZZO dio postupaka i sam prebacuje privatnim pružateljima kako bi skratio liste. Posljedično, sve se veći broj dijagnostičkih postupaka obavlja u privatnom sektoru.

Na primjedbe da se namjerno stvara prostor za privatnike, Belina odgovara da je ključno pitanje dugoročna održivost sustava. Dok god se zdravstvo promatra kroz perspektivu jedne proračunske godine, kaže, o ozbiljnim reformama neće biti govora. Zaključuje kako će se jednom morati otvoriti rasprava o tome koje su opcije i što konkretno znače za građane, iako trenutačno ne postoji politička spremnost za takav korak.

sve više ljudi na bolovanju duljem od 42 dana Sve više dugotrajnih bolovanja – porast za više od 10 posto, navodi HZZO