Dakle, na osnovu iskustva s obje strane (na relaciji liječnici–pacijenti), iznosimo šest ključnih pitanja na koja moraš dobiti odgovor. Koji te sve simptomi muče? Ako kao pacijent ne spomeneš sve što osjećaš – uključujući i najslabije ili naizgled nevažne simptome – liječnik neće čuti sve informacije koje su neophodne za postavljanje prave dijagnoze. 

Opiši sve simptome i kada su se počeli javljati

Kad su se pojavili simptomi? Vrste i broj pretraga koje će liječnik prepisati da se naprave najčešće ovise o tome jesu li u pitanju potpuno novi simptomi, ili je riječ o aktiviranju starih tegoba. Koliko dugo traju simptomi? Javljaju li se oni periodično ili ih pacijent neprekidno osjeća? Na primjer, kratkotrajna oštra bol u grudima vjerojatno je posljedica spazma mišića ili poremećaja probave, dok je snažan pritisak u prsima često znak  srčanog udara. Što pojačava ili ublažava simptome – odmor, aktivnost, toplina, hladnoća, obroci ili analgetici? Okidači koji ublažavaju ili pogoršavaju simptome liječniku će olakšati da utvrdi koji organ ili sustav ne funkcionira dobro. 

Osjećaš li simptome iz obiteljske povijesti bolesti?

Ako je tako, onda se i tvoj rizik od manifestacije istog problema znatno povećava. Od kakve dijagnoze najviše strahuješ? Ako je netko iz tvoje najbliže okoline preminuo zbog moždane aneurizme, a ti često osjećaš glavobolje, onda ćeš vjerojatno pomisliti da patiš od iste bolesti. No, puno su veće šanse da se radi o nečemu relativno bezazlenom, kao što je upala sinusa ili problem s vratnom kralježnicom. Međutim, ako liječniku ne spomeneš svoje strahove, oni će te nastaviti mučiti i kada napustiš njegovu ordinaciju.

Prepoznaj na vrijeme simptome dijabetesa!