Mikroorganizmi koji žive u vašim crijevima mogli bi signalizirati rizik od razvoja Parkinsonove bolesti i prije pojave bilo kakvih simptoma, pokazuje novo istraživanje.

Istraživači sa Sveučilišnog koledža u Londonu (University College London – UCL) utvrdili su da osobe koje boluju od Parkinsonove bolesti, kao i one koje imaju genetsku predispoziciju za njezin razvoj, imaju specifične obrasce sastava crijevnih bakterija.

"Posljednjih godina sve se više prepoznaje povezanost između Parkinsonove bolesti – poremećaja mozga – i zdravlja crijeva", izjavio je Anthony Schapira, glavni istraživač studije na UCL-u.

Dodao je kako je ovo istraživanje dodatno ojačalo postojeće dokaze te pokazalo da crijevni mikrobi mogu poslužiti kao rani signal upozorenja na rizik od Parkinsonove bolesti, godinama prije nego što simptomi uopće započnu.

Istraživači s UCL-a, u suradnji s Francuskim nacionalnim istraživačkim institutom za poljoprivredu, hranu i okoliš, analizirali su kliničke i fekalne podatke sudionika istraživanja iz Ujedinjenog Kraljevstva i Italije, piše Euro News.

U istraživanju je sudjelovalo 271 osoba s Parkinsonovom bolešću, 43 nositelja varijante gena GBA1 – genske varijante koja može povećati rizik od Parkinsonove bolesti i do 30 puta – koji nisu imali nikakve kliničke simptome, te 150 zdravih ispitanika u kontrolnoj skupini.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Medicine, pokazali su da se više od četvrtine mikrobnih vrsta koje čine crijevni mikrobiom razlikovalo između osoba s Parkinsonovom bolešću i zdravih sudionika kontrolne skupine.

Neki su mikroorganizmi bili češći kod osoba s Parkinsonovom bolešću, dok su drugi bili učestaliji kod zdravih ispitanika.

Istraživači su utvrdili da je ovaj obrazac bio najuočljiviji kod osoba u uznapredovalijim stadijima Parkinsonove bolesti.

Većina tih mikroorganizama također je pokazivala dosljedne razlike u brojnosti kada su se uspoređivali zdravi ispitanici i osobe s varijantom gena GBA1 koje još nisu iskusile nikakve simptome bolesti.

"Važno je naglasiti da se iste promjene mogu pronaći i kod manjeg dijela opće populacije, što bi ih moglo dovesti u povećani rizik za razvoj Parkinsonove bolesti", rekao je Schapira.

najbrže rastuća neurološka bolest u svijetu Svjetski dan Parkinsonove bolesti: U Hrvatskoj više od 17 500 oboljelih

Zašto je rano otkrivanje ključno

Parkinsonova bolest najbrže je rastuća neurodegenerativna bolest kada je riječ o učestalosti, invaliditetu i smrtnosti, te je druga najčešća neurodegenerativna bolest, odmah nakon Alzheimerove bolesti.

Karakterizira je postupni gubitak neurona koji proizvode dopamin. U trenutku kada se pojave motorički simptomi i kada je moguća klinička dijagnoza, više od polovice tih neurona već je izgubljeno, navode istraživači.

Iako se razvijaju novi oblici liječenja, autori studije ističu da je rano otkrivanje bolesti ključno kako bi takvi tretmani bili učinkoviti.

"Analiza crijevnog mikrobioma omogućuje nam da identificiramo osobe koje imaju povećan rizik od razvoja Parkinsonove bolesti, kako bismo im mogli predložiti načine za smanjenje vlastitog rizika, primjerice prilagodbom prehrane", rekao je suvoditelj istraživanja Stanislav Duško Ehrlich.

Autori također napominju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjelo koji dodatni genski ili okolišni čimbenici u konačnici određuju hoće li osoba razviti Parkinsonovu bolest.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti Parkinsonova bolest: Simptomi, mogući uzroci i slavne osobe koje se bore s njom