Zbog tog je podatka, kako sam kaže, postao svjestan svoje smrtnosti i odlučio da želi više vremena provesti sa suprugom i djecom, prenosi Daily Mail. Ispričao je kako nije još spreman "otići s ovog svijeta" te da će uzeti dužu pauzu od glume kako bi se družio s obitelji, ali i stvorio zdravije navike kako bi umanji šansu razvitka bolesti. 

Napredak genetike u posljednjih desetak godina unaprijedio je medicinu neizmjerno. Iako se Mendel bavio teorijom nasljeđivanja još u 19. stoljeću, ljudski genom nije bio sekvencioniran do 2003. godine. I tada sekvencioniranje nije bilo potpuno nego je obrađeno 92 posto genoma. Tek je 2022., točnije u travnju, završeno istraživanje te je ljudski genom u potpunosti sekvencioniran.

Na društvenim mrežama je njegova priča potaknula vrlo zanimljivu raspravu - je li takva informacija korisna ili stvara više štete?

Pozitivan rezultat ne znači garantiranu bolest

Genetski testovi pretražuju genom u potrazi ga specifičnim mutacijama gena koje su povezane s određenim bolestima te mogu povećati rizik razvijanja simptoma. Stručnjaci napominju kako pretraživanje genoma u potrazi za potencijalnim bolestima ne trebamo shvaćati doslovno, odnosno da pozitivan rezultat testiranja ne mora značiti da ćemo zasigurno razviti bolest, prenosi RMCC. Isto tako, ako je rezultat negativan i takve mutacije ne nađemo, ne znači da nećemo razviti određenu bolest jer na pojavu utječu i drugi faktori osim gena. Upravo zato genetsko testiranje ima jednako pozitivnih koliko i negativnih strana te nam zapravo preostaje da sami prosudimo hoće li prevladati pozitivna ili negativna strana.

Prednosti i nedostaci genetskih testova

Jednom kada napravimo test, možemo dobiti jasniju sliku što potencijalno očekivati u budućnosti, a to nam može dati osjećaj olakšanja i novi smisao života. Također nam može dati i osjećaj da "vladamo" svojom sudbinom jer možemo uvesti promjene u svakodnevni život kako bismo umanjili rizik. Kada znamo koja nam bolest potencijalno prijeti, možemo se na vrijeme educirati i pripremiti ako i dođe do razvitka simptoma. 

S druge strane, informacija o tome da nas u budućnosti potencijalno čeka teška bolest može izazvati stres i anksioznost te nas staviti u stanje konstantnog iščekivanja najgoreg ishoda. Svaku promjenu u funkcioniranju organizma možemo pripisati pozitivnom rezultatu testa i tako stvoriti još veću anksioznost, kako kod sebe, tako i prijatelja i obitelji. Osim pozitivnog i negativnog, rezultat takvog testa može biti neizvjestan, odnosno bez točnog odgovora postoji li ili ne mogućnost razvijanja određene bolesti, što je ujedno možda i najgori ishod testiranja. 

Budući da su i pozitivni i negativni argumenti jednako snažni, u konačnici je odluka o testiranju na nama. 
 

mentalne bolesti Otkriven gen koji utječe na razvoj mentalnih bolesti