Španjolska profesorica i znanstvenica Rachel Lowe upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća. “Globalno zatopljenje znači da prijenosnici malarije i denga groznice mogu pronaći dom u više regija gdje ljudi nisu imunološki otporni, a sustavi javnog zdravstva nisu pripremljeni,” rekla je Lowe za The Guardian. 

Denga groznica prije se uglavnom pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama, budući da niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi značili su da se ova virusna bolest počela najbrže širiti, a uzima maha i u Europi. Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj slučajeva denga groznice prijavljenih Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019. Lowe je rekla da će klimatski promjene potaknuti širenje bolesti zbog razdoblja suša i poplava. "Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca", napomenula je Lowe.

Rekla je da će se, ako se sadašnja putanja visokih emisija ugljika i rasta stanovništva nastavi, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci udvostručiti na 4,7 milijardi do kraja stoljeća. “Možemo očekivati ​​više slučajeva zaraze, a možda i smrti od denga groznice i malarije u cijeloj Europi. Moramo predvidjeti izbijanja i rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti", dodala je. 

Profesorica Sabiha Essack, voditeljica jedinice za antimikrobnu otpornost na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoj Africi, rekla je da klimatske promjene isto pojačavaju prijetnju od antimikrobne otpornosti. "Klimatske promjene ugrožavaju ekološki integritet sustava i omogućavaju patogenima da sve više uzrokuju bolesti. Utjecaj na vodne sustave, životinje koje proizvode hranu i usjeve ugrožava globalnu opskrbu hranom. Rast stanovništva i transport, zajedno s klimatskim promjenama, povećavaju otpornost na antibiotike i širenje vodenih i vektorskih bolesti ljudi, životinja i biljaka”, rekla je.

Kad pojedinac popije antibiotik to je kao da ga je popila cijela zajednica Kako se stvara otpornost na antibiotike i kada su zaista potrebni