"Zbog prekomjernog sjedenja ispred računala najugroženiji dio tijela je kralježnica. Zbog stalnog sjedenja u najčešće nefiziološkom, nepravilnom položaju dolazi do strukturalnih promjena na kralješcima, skraćenja mišića u području zdjeličnog pojasa i prednje strane ramenog pojasa, promjene položaja zdjelice, promjene položaja glave i niza drugih sitnih promjena koje mogu izazvati daleko teže posljedice. Osim kralježnice ugrožene su šake i podlaktice, osobito ruka kojom se koristimo za rad s mišem, te oči. Indirektno su zbog ne kretanja ugroženi cijeli krvožilni i dišni sustav", objasnio je Ivan Golubiček.

Sjedenje je prisilni položaj za tijelo

Čovjekov organizam nije pripravan za dugotrajno zadržavanje u jednom položaju. Bez obzira stojimo li duže vrijeme, sjedimo, ležimo, čučimo ili klečimo, uvijek će kod takvog prisilnog položaja tijela trpjeti jedan dio mišićno-koštano-zglobnog sustava. Lokomotorni sustav najsvrhovitiji je kod kretanja. Stalna promjena položaja tijela postavlja zahtjeve pred različite mišićno-zglobne dijelove tijela koji održavaju svoje opstojanje i funkciju upravo povremenim i uravnoteženim opterećivanjem.

Hrvoje Klobučar je objasnio da sjedilački način života stavlja nove zahtjeve u prilagodbi našeg mišićno-koštanog sustava: "Savinuti (flektirani) kukovi i koljena u duljem vremenskom razdoblju dovode do skraćivanja mišića fleksora (savijača) kuka i koljena, čime se gubi harmonija djelovanja mišića fleksora i ekstenzora na pojedinim zglobovima, neravnomjerno se opterećuju zglobovi, dolazi do njihovog oštećenja i postupnog propadanja. Zbog skraćenih mišića, prilikom hoda mijenja se položaj tijela i kralježnice - kukovi se ne ispružaju u cijelosti i kompenzaciju izvodi donji (lumbalni) dio kralježnice. S obzirom na to da kralježnica funkcionira kao opruga, promjene na jednom dijelu utječu i na ostale dijelove kralježnice, pa tako dolazi i do pogrbljivanja vratnog i prsnog dijela kralježnice.

Bolovi, gubitak osjeta i pokretljivosti

Prilikom sjedenja za računalom, zadržavanjem glave u pognutom položaju dodatno se pogoršava ova deformacija. Vratni mišići su neravnomjerno opterećeni - prednja grupa se skraćuje, a stražnja prekomjerno isteže i opterećuje, radi čega dolazi do zamora što se očituje otvrdnućem vratnih mišića i pojavom bolova. Bolovi od strane vratne kralježnice mogu se širiti i u ramena i ruke, može doći do pojave mučnina i vrtoglavica. Istovremeno, povećano je opterećena lumbalna (slabinska) kralježnica. Javljaju se bolovi u donjem dijelu leđa, otežano ustajanje, osjećaj zakočenosti i povremene pojave oštrih bolova pri naglim pokretima ili promjenama položaja tijela. U najtežim slučajevima može doći do pritiska diskova ili oštećenih rubnih dijelova zglobova na izlazišta živaca što može rezultirati bolovima, gubitkom osjeta ili pokretljivosti pojedinog dijela tijela."

Duga lista "sjedilačkih" bolesti

• Sindrom karpalnog kanala (anatomska struktura šake)
• Bolovi u lumbalnom dijelu kralježnice
• Bolovi u vratnom dijelu kralježnice
• Lateralni epikondilitis (teniski lakat)
• Skraćivanje mišića kuka i koljena
• Glavobolje
• Vrtoglavice
• Trnci u rukama
• Problemi s vidom
• Indirektno, krvožilni i dišni sustav

U kretanju je spas

U budućnosti će sve više biti radnih mjesta i aktivnosti vezanih uz računala i sjedenje. Ako smo već primorani na takav rad, svakako valja preporučiti povremeno prekinuti prisilni položaj, protegnuti se, odvojiti par minuta za kratkotrajno izvođenje vježbi istezanja i laganih vježbi za održavanje tonusa oslabljenih mišića trupa i kralježnice:

"U slobodno vrijeme valja se redovito baviti aktivnostima koje stavljaju naš cjelokupni organizam pred dozirano opterećenje (fitnes, plivanje, trčanje...) i valja se redovito baviti tjelovježbom. Također, osobito je značajno da svoje radno mjesto prilagodimo sebi -  treba sjediti na višim stolcima, paziti da kut trupa i natkoljenice ne bude manji od 90 stupnjeva, da visina stola odgovara visini laktova, da nam pozicija tipkovnice i miša ne bude previše približena ili previše udaljena (važan je srednji položaj ruke), a visina monitora treba biti u visini očiju", savjetovao je Hrvoje Klobučar.

Ivan Golubiček kaže da je odlična ideja rad za računalom prekidati pauzama za šetnju, razgibavanjem ili bar protezanjem: "Slobodno vrijeme iskoristi za posjete raznim vježbaonicama ili prirodi i tako nadoknadi energiju izgubljenu za računalom. Sustav za pokretanje bit će najzahvalniji, ako ga koristiš za ono za što je napravljen - za kretanje."

Pročitaj koje su opasnosti od samodijagnosticiranja bolesti na internetu.