Prvi pregled u prvoj godini života

Hrvatske djece predškolske dobi, izvan velikih gradova, ima tek 25 posto sa svim zdravim zubima, dok se Zagreb i Rijeka mogu ‘pohvaliti’ s tek 35 posto zdravih, govori stomatologinja dr. Vesna Barac Furtinger. To je zabrinjavajuće s obzirom na to da u zemljama EU taj postotak seže do 75 posto. ''Roditelji, koji su u toj dobi apsolutno jedini odgovorni za takvo stanje, nedovoljno znaju o održavanju oralne higijene u toj dobi, ali i o ostalim čimbenicima koji utječu na zdravlje dječjih zuba, poput prehrane, vremena hranjenja i utjecaja bakterija na razvoj karijesa'', tvrdi Furtinger.

Osim roditelja, dio odgovornosti za zdrave zube, smatra stomatologinja, snose i vrtići. ''Većina naše predškolske djece pohađa vrtiće, ali je u vrtićima došlo do zastoja u običnom pranju zuba, tako da ponovno većina vrtića nema obavezno pranje zuba, a to je pred petnaestak i više godina bio standard'', objašnjava stomatologinja. Roditelji djecu na prvi pregled moraju dovesti što ranije kako bi se o zubima moglo brinuti od samog početka. ''Struka propisuje prvi posjet stomatologu u prvoj godini, a od druge godine četiri puta godišnje. Pri takvim, kontrolnim posjetima, uz atraumatične preglede, preporučuje se upotreba fluora. Njegovo djelovanje na zube je neupitno, a do danas nema bolje zaštite za zdravlje zuba niti postoji ijedno ozbiljno istraživanje koje bi išlo u prilog štetnosti fluora'', govori doktorica.

Higijena zubi je najvažnija

Iako mnogi smatraju da mliječni zubi nisu toliko bitni jer su promjenjivi, stomatolozi upozoravaju na suprotno. ''Djeca koja u mliječnoj denticiji imaju zdrave zube, i u trajnom zubalu nemaju karijes'', naglašava stomatologinja i dodaje da je upravo to razlog zašto mliječne zube treba popravljati, i to čim se karijes pojavi. ''Djeca sa zdravim mliječnim zubima nemaju tzv. sekundarnu kompresiju, izrazito čestu kod hrvatske djece, a koje u zapadnom svijetu gotovo i nema. Dok je kod nas ona još prvi uzrok potrebe za ortodontskim tretmanom'', govori Furtinger. A učenje o higijeni počinje od najranijih mjeseci.

''Uz četkicu za zube, u male djece se higijena provodi još i štapićima s vatom, a za sasvim malu djecu se može upotrijebiti i krpica oko prsta. Djeca zube trebaju prati dječjom pastom i vodicama koje nemaju izražene okuse'', savjetuje stomatologinja i dodaje da, osim temeljitog pranja zuba, treba čistiti i jezik, ali i obavezno koristiti zubni konac. Prema podacima distributera, zubni konac u Hrvatskoj koristi jedva osam
posto ljudi'', zgrožena je Furtinger.

Parodontitis počinje krvarenjem zubnog mesa, a može završiti gubitkom svih zubi.

Savjeti i trikovi za zdravlje zubi:

• Da bi se ispravno i temeljito oprali zubi, četkicu treba držati pod kutom od 45 stupnjeva, pola na zubnome mesu, pola na zubu, i laganim kružnim pokretima prati zub po zub.
• Vlakna četkice trebaju biti što mekša, a pritisak na zube minimalan. S druge strane, pokazalo se da je jak pritisak na zubno meso štetan i jedan je od uzročnika njegova povlačenja.
• Prostore između zuba nije moguće očistiti običnom četkicom pa se zbog toga toga koristimo zubnim koncem i interdentalnom četkicom.
• Nakon dugogodišnjih ispitivanja i iskustava sa zubnim četkicama uvriježen je pristup higijeni s mekom četkicom, koju je potrebno mijenjati kad izgubi svoj originalni oblik, a to je kod redovite uporabe svaka tri mjeseca.
• Postoje vodice koje samo osvježavaju dah, ali i one koje djeluju ljekovito. Vode za osvježavanje koriste se dnevno, dok se ljekovite koriste isključivo u dogovoru sa stomatologom jer zbog sastojka chlorhexidina mogu i obojiti zube, objašnjava.
• Održavanje zdravlja zubi i usne šupljine nije samo pitanje estetike nego, prije svega, prevencije bolesti koje mogu zahvatiti zube, okolnu potpornu kost i sluznicu usta. Novija istraživanja su pokazala da su pacijenti koji boluju od nekog oblika parodontne bolesti, odnosno imaju upalu struktura koje okružuju zub, izloženi većem riziku od oboljenja srca i krvožilnog sustava, infekcijama dišnog sustava, komplikacijama u trudnoći, reumatoidnom artritisu, dijabetesu, osteoporozi, pa čak i povećanom riziku od tumorskih oboljenja. Pravilnim održavanjem oralne higijene može se spriječiti nastanak mnogih bolesti, ali i napredak onih od kojih pacijent već boluje. Stoga je pravilno pranje zubiju i odlazak stomatologu obavezan.
• Zubni konac je izbor kod jako uskih prostora. Konac se pridržava s dvije ruke i polako provuče uz jednu pa drugu stijenku zuba. Nedostatak je taj što koncem ne možemo ukloniti sve ostatke hrane između zuba te su česte ozljede zubnog mesa koje može i krvariti.
• Treba obratiti pozornost da zubne paste imaju mogućnost ponovno kalcificirati oštećenu površinu zuba i da sadrže fluor koji ojačava caklinu. Količine fluora koje se dodaju u zubne paste su bezopasne, a opet vrlo korisne pri higijeni i održavanju zubiju zdravima.
• Zubi imaju tri vidljive plohe - prema obrazu, prema jeziku i griznu plohu. Sve tri treba temeljito oprati.

Karijes ne voli sir

Imaš krvarenje desnih?

Karijes je najraširenija bolest našeg doba i o njemu danas jako puno znamo, ali još ga ne uspijevamo iskorijeniti. Nastaje kombinacijom uzročnika, od kojih danas izuzetnu pažnju posvećujemo bakterijama koje uvijek nalazimo na karioznom zubu. No karijes možemo spriječiti. ''Jedan način je ojačavanje zuba domaćina, To je princip nanošenja fluora koji ojačava zub. Drugi način je ‘izgladnjivanje’ bakterija tako da ih hranimo hranom koju ne vole, a ne vole hranu bez šećera, mast i povrće, a osobito ne vole sir'', upozorava stomatologinja te dodaje da se pri odabiru prehrane možemo ugledati i na Francuze čija je tajna relativno zdravih zubiju to što obrok najčešće završavaju komadićem sira.

''Neke od žvakaćih guma, one koje sadrže xilitol, osim što potenciraju stvaranje više sline, također pogubno djeluju na karijes. Jedemo li dugo i polako, a bez četkanja nakon obroka, ostaci hrane bit će dugo prilijepljeni za zube i potencirat će nastanak karijesa. Također, neke opće bolesti ili lijekovi poput sedativa mogu rezultirati pojavom bolesti'', objašnjava Furtinger. Osim pravilnom njegom zuba, na karijes možemo utjecati i pravilnom prehranom. ''Karijes je bolest modernog doba radi industrijski prerađene hrane, a najveći su nam neprijatelji bijeli šećer i bijelo brašno zbog svoje ljepljivosti. Djelujemo li mehanički na zube, tj. operemo li ih, nema hrane koja uzrokuje karijes'', govori stomatologinja. Ono na što treba pripaziti su skriveni šećeri. ''Posebno loše na zube djeluje suho voće poput grožđica i suhih smokava te skriveni šećeri u voćnim i gaziranim sokovima, a jedan od uzročnika karijesa je i predugo dojenje nakon pojave zuba jer mlijeko sadrži šećer laktozu'', upozorava Furtinger.

Prva pomoć

Što učiniti kada zaboli zub:

• isprati usta mlakom vodom
• upotrebom zubnog konca ukloniti ostatke hrane
• nastane li oteklina, stavi hladan oblog na lice
• nikako ne stavljaj aspirin na zub ili okolnu sluznicu
• posjeti stomatologa što je prije moguće

Što učiniti ako slomiš zub:

• pažljivo operi okolinu povrijeđenog mjesta
• spriječi oticanje prislanjanjem hladnog obloga
• odmah posjeti stomatologa
• ima li krvarenja u okolini slomljenog zuba, zaustavi ga pritiskom
• čistom odjećom

Što učiniti ako si izbila zub:

• ako je prljav, isperi ga ispod mlaza vode
• ne struži prljavštinu i ne pokušavaj vratiti mliječni zub u ranu, radije ga stavi u bočicu s mlijekom ili vodom
• trajni zub pokušaj lagano vratiti na mjesto. Ako to ne uspiješ, stavi ga u posudu s mlijekom, vodom ili pod jezik pa posjeti stomatologa.

Doznaj više o bolnim zubima i karijesu.