Briga o crijevnom mikrobiomu jedan je od novijih i najbrže rastućih trendova u svijetu zdravlja, a kako i ne bi bio kada se gotovo svakodnevno otkrivaju nove veze između bakterija u probavnom sustavu i funkcija organizma. Od apetita do raspoloženja, "dobre" i "loše" bakterije koje se nalaze u crijevima mogu diktirati zdravlje osobe, a naše životne navike mogu jednako tako utjecati na sastav bakterija.

Dr. Andrija Karačić i sam je, kako kaže, bio fasciniran time što nekakvi brojevi bakterija mogu dati sliku o njegovim životnim navikama te ga je to potaknulo da nakon studija medicine u Zagrebu i Hamburgu upiše doktorski studij iz područja biotehnoloških znanosti na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te osnuje Centar za crijevni mikrobiom, prvi takve vrste u ovom dijelu Europe. Razgovarali smo s dr. Karačićem o ulogama crijevnog mikrobioma, ali i kako izgleda sama analiza te što nam može reći o zdravlju. 

mZ: Kako biste definirali crijevni mikrobiom i koje uloge ima u funkciji organizma?

Crijevni mikrobiom je iznimno apstraktan pojam i povezan je s mnogim društvenim tabuima. Probava, stolica, bakterije, virusi – sve su to teme uz koje baš i ne vežemo ugodne emocije. Teško je nekome objasniti crijevni mikrobiom dok sam ne napravi analizu i otkrije svoj crijevni mikrobiom. Da, crijevni mikrobiom je zajednica mikroorganizama unutar našeg crijeva koja broji trilijune članova koja se razlikuje od osobe do osobe kao otisak prsta. No, odnos između crijevnog mikrobioma i čovjeka je složeni sustav kemijskih i živčanih signala koji neprestance prenosi informacije iz samih crijeva, ali ostatka organizma u crijevni mikrobiom, i obrnuto iz crijevnog mikrobioma u naš organizam. Crijevni mikrobiom zna koliko ste spavali, što ste jeli, koliko ste trenirali i kamo ste putovali. Ovisno o tome je li mikrobiom zadovoljan inputom koji smo mu dali, nagraditi će nas proizvodnjom kemijskih signala koji reguliraju naš metabolizam i imunosni sustav ili pak uvjetovano rečeno kazniti i propuštati upalne i toksične signale u naš organizam i stvarati uzbunu u našem imunosnom sustavu – alergije i autoimune reakcije.

mZ: Čime se sve bavi Centar za crijevni mikrobiom?

CCM se s jedne strane bavi kliničkim radom s pacijentima, ali i znanstvenim radom u suradnji s liječnicima i fakultetima i drugim tvrtkama. S našim pacijentima radimo na njihovom crijevnom mikrobiomu tako što ga u suradnji s našim partnerskim laboratorijem analiziramo pa optimiziramo i onda u procesu opetovanim analizama pratimo. A u znanstvenom pogledu istražujemo različite aspekte crijevnog mikrobioma u suradnji s našim partnerima i upravo smo u ožujku zajedno s našim laboratorijem izlagali na svjetskom kongresu o crijevnom mikrobiomu u Pragu naša istraživanja, primjerice o utjecaju primjene kiselog kupusa na crijevni mikrobiom sportaša.

mZ: Što je analiza crijevnog mikrobioma i kako izgleda sam proces od analize do interpretiranja rezultata i konzultacije sa stručnjacima te koliko traje?

Naša misija je unaprijediti zdravlje crijevnog mikrobioma naših pacijenata. Prvi korak je zajedno otkriti u kakvom je stanju crijevni mikrobiom pacijenta tako što ćemo napraviti analizu crijevnog mikrobioma. Korake ovog procesa smo detaljno raspisali na našoj web-stranici u rubrici „Česta pitanja“. No, krenimo redom. Nakon što pacijent preuzme pribor uzima uzorak kod sebe doma, naš partner UPS preuzima uzorak na kućnoj adresi i transportira ga u naš partnerski laboratorij BIOMES u Berlinu. Tamo se vrši sama analiza, odnosno vrši se detekcija genetskog materijala svih crijevnih bakterija unutar crijevnog mikrobioma pacijenta. Po završetku ovog procesa, koji traje oko četiri tjedna, laboratorij nama u CCM šalje izvještaj koji mi onda interpretiramo u kontekstu zdravstvenog stanja pacijenta. Nastojimo upoznati pacijenta s najvažnijim odrednicama njegovog crijevnog mikrobioma: koliko je raznolik, kakve kemijske signale proizvodi, kakvi uvjeti vladaju i koje bakterije su posebno zanimljive unutar njegovog crijevnog mikrobioma, po dobru ili po lošem. Svaki crijevni mikrobiom je potpuno individualan i nijedan nalaz nije isti, zbog čega svaki izvještaj s više od 100 bakterijskih vrsta moramo detaljno proći kako bi ustvrdili kakva je zaista situacija i kako ju pacijentu što bolje približiti.

mZ: Vidjeli smo da nudite i uslugu GYNOBIOM, što je to?

GYNOBIOM je dodatna usluga uz analizu crijevnog mikrobioma koju smo razvili u suradnji s ginekologicom dr. Natašom Šemnički iz poliklinike Artemeda. Uz pomoć Ire Renko, apsolventice biotehnologije, razvili smo alat kako povezati rezultate analize crijevnog mikrobioma i rizik za razvoj endometrioze i sindroma policističnih jajnika (PCOS). Naime, ova povezanost je već vrlo dobro dokumentirana te se zna koje bakterije potiču, a koje bakterije štite od razvoja ovih bolesti. Te bakterije imaju sposobnost emitiranja kemijskih signala koji utječu na razine estrogena i drugih hormona kao i imunosni sustav zbog čega doprinose kliničkoj slici.

GYNOBIOM detektira jesu li upravo ove bakterije prisutne u crijevnom mikrobiomu pacijentice i daje nam profil rizika izražen kao postotak za endometriozu i PCOS. Na ovaj način otvaraju nam se nove terapijske metode i pacijentice mogu saznati kako i prehranom i drugim životnim navikama mogu utjecati na svoju bolest. Iznimna nam je čast što je Udruga žena oboljelih od endometrioze Ja sam 1 od 10 prepoznala naš rad i nadamo se će GYNOBIOM dići kvalitetu zdravstvene skrbi u pogledu ovih dviju vrlo raširenih bolesti.

mZ: Što sve možete saznati o zdravlju osobe iz analize crijevnog mikrobioma?

Nalaz nakon što se napravi analiza u CCM-u ima osam stranica, a s GYNOBIOM-om devet. Znači informacija na pretek. Prvo što komuniciramo pacijentu je opće stanje njegovog crijevnog mikrobioma u obliku postotka. Ovaj postotak se računa na temelju složene formule našeg partnerskog laboratorija koji uključuje raznolikost, udio loših bakterija i udjele određenih važnih bakterijskih vrsta. Dosad su samo dvije pacijentice imale 98 %, nitko nam još nije imao 100 %. Mi smo zadovoljni kad pacijent ima oko 75 do 95 %, ali nažalost pacijenti češće imaju oko 50 do 60 % što odgovara disbiozi, odnosno poremećaju crijevnog mikrobioma. Nadalje komuniciramo tri najvažnije odrednice crijevnog mikrobioma, a to su raznolikost, uravnoteženost i funkcionalnost. Ove tri stavke nam mogu reći postoje li elementi kronične upale, povećane propusnosti crijevne membrane, poremećaja osi crijevo-mozak ili metaboličke disregulacije od strane crijevnog mikrobioma.

mZ: S kojim se problemima ljudi najčešće javljaju i traže pomoć te kome biste preporučili analizu mikrobioma?

CCM nije fokusiran na jednu specifičnu populaciju pacijenata jer analiza i optimizacija crijevnog mikrobioma može pomoći svakome od nas. Sportašima može pomoći podići svoje sportske performanse jer će moći izvući maksimum iz svog metabolizma i brže će se oporavljati, a pacijentice oboljele od endometrioze će zahvaljujući GYNBOIOM dobiti konkretne informacije što još mogu učiniti po pitanju svoje bolesti. Područje crijevnog mikrobioma je u intenzivnom razvoju i nadamo se kako ćemo u budućnosti moći pacijentima ponuditi nove alate, slične GYNOBIOM-u, kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve specifičnih populacija pacijenata u pogledu crijevnog mikrobioma.

mZ: U Centru se ne bavite samo analizom, nego i dajete preporuke kako poboljšati crijevni mikrobiom. Kako te preporuke izgledaju i može li se crijevni mikrobiom uistinu poboljšati?

Kao što smo rekli, crijevni mikrobiom reagira na signale i informacije iz crijeva i iz našeg organizma. Iako je mali dio crijevnog mikrobioma genetski definiran i naslijeđen tijekom poroda od majke, većinu crijevnog mikrobioma formiramo mi sami svojim svakodnevnim životnim odlukama. Naš genom je u 99 % identičan, a crijevni mikrobiom samo 30 %. Ako ćete jesti puno mliječnih proizvoda, potaknuti ćete rast bakterija koje se hrane mliječnim proizvodima. Ako ćete trenirati redovno i intenzivno, potaknut ćete rast bakterija koje se hrane mliječnom kiselinom iz mišića. Ako pak spavate osam sati dnevno, dati ćete svom mikrobiomu dovoljno odmora da se obnovi tijekom noći. Ukoliko uvodimo drastične promjene, posebice u našoj prehrani, promjene u mikrobiomu vidimo već unutar 24 sata.

Tako su naši ispitanici iz gore spomenutog istraživanja već nakon pet dana konzumacije kiselog kupusa imali statistički značajne promjene u pogledu sastavu i funkcionalnosti crijevnog mikrobioma. Crijevni mikrobiom reagira na promjene u prehrani, tjelovježbi, snu, životnim navikama kao što su san i boravak u prirodi, ali i u emotivnom i psihičkom stanju. Zbog toga na temelju našeg iskustva i podataka iz brzorastuće literature sastavljamo preporuke kako poboljšati nedostatke ili probleme koje smo uočili analizom koje se tiču prehrane, tjelovježbe, sna, probiotika, prebiotika, dodataka prerani, ali psihičkog i emotivnog stanja i drugih aspekata pacijentove svakodnevice.

mZ: Koliko brzo se mogu osjetiti posljedice na zdravlje nakon što pacijent uvede preporučene promjene?

Kad mijenjamo svoje životne navike vrlo brzo dolazi do promjena unutar sastava crijevnog mikrobioma. Kao što smo rekli, drastične izmjene u unosu hrane mogu promjene u sastavu izazvati već unutar 24 sata. No, crijevni mikrobiom je živi eko-sustav koji se aktivno odupire promjenama i nastoji povratiti staro stanje kompenzirajući novonastali šok različitih mehanizmima. Ukoliko želimo promijeniti raznolikost, ublažiti neuravnoteženosti ili poboljšati njegovu funkcionalnost potrebno je puno više od 24 sata: istraživanja pokazuju kako je potrebno minimalno dva do tri mjeseca kako bi se određena promjena životnih navika, kao što je povećan unos vlakana, dugoročno očitovala ne samo na sastavu, već i djelovanju crijevnog mikrobioma.

Ovaj fenomen vidimo i u kliničkoj svakodnevici. Stoga uvijek nastojimo uvesti više različitih jednostavnih promjena kojih se pacijent dugoročno može pridržavati, primjerice kombinirati povećan unos vlakana s intermitentnim postom, kako bi se uloženi trud vratio dubinskim poboljšanjem crijevnog mikrobioma. Takvim pristupom, koji je prilagođen mogućnostima i stanju pacijenta, vidimo značajne promjene već unutar mjesec dana.

mZ: Što biste preporučili našim čitateljima, kako se brinuti o zdravlju mikrobioma crijeva i što izbjegavati?

Svojim vlastitim životnim odlukama stvaramo potpuno različite uvjete za život i rad bakterija u našim crijevima. Netko svoj crijevni mikrobiom vodi u slastičarnu i osigurava mu obilne količine šećera, a netko pak vodi svoj crijevni mikrobiom u šetnju u šumu i izlaže mikrobiomu šume. Sukladno tome svaki crijevni mikrobiom je potpuno individualan i ima različite potrebe.

Naše prehrambene preference često su pod utjecajem potreba crijevnog mikrobioma. Često pacijenti navode kako nisu siti dok ne pojedu dostatne količine određene namirnice, bilo to kruh, krumpir ili meso. Razlog tome je što crijevni mikrobiom kroz svoje kemijske signale regulira osjećaj sitosti te u naš centar za apetit u hipotalamusu šalje informacije kad smo unosom kroz hranu zadovoljili njegove potrebe. Bitno je osluškivati svoje tijelo i dati crijevnom mikrobiomu ono što od nas traži.

U današnjem modernom svijetu svjedočimo nekim često prisutnim manjkavostima životnog stila koji negativno utječu na crijevni mikrobiom. Nedostatan unos vlakana (manje od 30 g dnevno), nedostatan unos fermentiranih namirnica (kiseli kupus, kefir), kronični stres, anksioznost, nedostatna tjelovježba. Radom na ovim manjkavostima možemo poboljšati svoj crijevni mikrobiom. Često su to stvari koji smo nekako i svjesni i muče nas, ali nemamo snage i volje nositi se tim problemima. Ali generalno nam zaista sam crijevni mikrobiom direktno i indirektno poručuje što mu nedostaje i što mu moramo pojačano pružati. Najpreciznije je naravno napraviti analizu crijevnog mikrobioma i vidjeti točno što nam je činiti na temelju točnog stanja mikrobioma.

mZ: Centar ima i jedinstven spoj stručnjaka, možete li reći nešto više o njima i koje su njihove uloge?

Crijevni mikrobiom zahtjeva suradnju velikog broja različitih struka. U dijagnostici su vam potrebni biotehnolozi koji su upoznati s biologijom crijevnog mikrobioma i procesom same analize, ali i liječnici koji razumiju povezanost između bakterijske vrste, njezinih kemijskih signala i određene bolesti. A terapija crijevnog mikrobioma zahtjeva sinergiju liječnika, nutricionista, psihologa i kineziologa kako bi crijevni mikrobiom pacijenta poboljšali s više strana.

U CCM-u imamo s jedne strane naš znanstveni savjet koji čini trio iznimnih žena: naša draga profesorica dr.sc. Jagoda Šušković, professor emeritus, izv. prof. dr. sc. Donatella Verbanac i dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, dr. med., endokrinologinja i doktorica znanosti nutricionizma. Naš znanstveni savjet nam pomaže u izradi, planiranju i izvedbi istraživanja, ali i radu s pacijentima kad nam njihovo iskustvo i znanje pomaže u interpretaciji nalaza i izradi preporuka.

U našem stručnom timu imamo i psihologinju dr. sc. Anđelu Jelić, mag. psych. koja je diplomski i doktorski studij završila u Milanu, specijalizirana je za psihologiju prehrane te je u CCM-u odgovorna za sve vezano uz psihičko i emotivno zdravlje, kineziologa Domagoja Lisicu, mag. cin., vlasnika Proges centra iz Bibinja, odgovornog za sve vezano uz sport i fizičku aktivnost, moju malenkost i ovim putem bih predstavio našu najnoviju članicu Sandru Krstev Barać, mag. nutr., IFMCP, nutricionisticu koja je ujedno i prvi praktičar funkcionalne medicine u ovom dijelu Europe. No, ovim putem bih dodatno naglasio kako CCM ima odličnu suradnju i sa stručnjacima-vanjskim partnerima kao što su Poliklinika Artemeda, Alma Bunić, Sebastijan Orlić i mnogi drugi s kojima surađujemo u kliničkom i znanstvenom pogledu.

Novost u medicini Odobrena je prva terapija za fekalnu transplantaciju