65 % odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu

Pexels
Edukacija o zdravom načinu života je važna za nadolazeće generacije, u budućnosti je cilj smanjiti postotak od 65 posto odraslog stanovništva koje je prekomjerno debelo i/ili pretilo.
Vidi originalni članak

Sedma konferencija Hrvatski dan debljine, u organizaciji Udruge za prekomjernu težinu, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampa“ i Projekta „Živjeti zdravo“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ove je godine posvećena mladim ljudima i onima koji žele i znaju kako promijeniti paradigmu i utjecati na promjene ponašanja kod svih generacija, ali prvenstveno kod mladih ljudi koji tek formiraju svoje navike.

Važno je znati da se odnos prema hrani uči već od malih nogu u krugu obitelji kada su roditelji važan faktor prepoznavanja uhranjenosti vlastite djece, o čemu je govorila izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja HZJZ-a. „Roditelji mogu djelovati kao važni pokretači promjene i podrške za zdrav rast i razvoj u djetinjstvu. Istraživanja pokazuju da roditelji ne mogu uvijek točno percipirati status uhranjenosti svojeg djeteta. Svrha je našeg istraživanja prikazati roditeljsku percepciju statusa uhranjenosti njihova djeteta i identificirati prediktore potencijalno pogrešnih roditeljskih percepcija“.

Ako znamo da u Hrvatskoj 35 % djece u dobi od 8 do 8,9 godina ima problema s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom te ako 65 % odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu sasvim je jasno kako je „debljina“ jedna od najvažnijih zdravstvenih i društvenih tema u našoj zemlji.

U rješavanju suzbijanja epidemije debljine važno je obuhvatiti sve faze procesa i sve subjekte. Prevencija je prvi korak u kojem educiramo djecu, roditelje i mlade ljude o zdravom načinu života, važnosti fizičke aktivnosti i balansirane prehrane, ali i edukacije drugih vlastitim primjerom. Vrlo je teško kod mladih biti autoritet, ako profesori i roditelji kao životni uzor ne žive ono što govore. Istovremeno, uz prevenciju potrebno je mijenjati životne navike 65 posto odraslog stanovništva i liječiti one kojima je potrebna liječnička pomoć.

„Vrlo je važno da svi liječnici i zdravstveni djelatnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu osobama s preuhranjenošću i debljinom odgovarajućim terapijskim pristupom koji podrazumijeva unaprijed definirane ciljeve i individualnu terapiju. Sukladno novim smjernicama debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama.“, naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, gastroenterolog, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Važan je multidisciplinarni pristup problemu debljine

O važnosti multidisciplinarnog pristupa u rješavanju problema debljine govorio je prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., spec. epidemiolog, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“: „Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pristupa ovom zdravstvenom problemu sveobuhvatno. Kroz Službu za javno zdravstvo pružamo savjetovališni rad multidisciplinarnom suradnjom liječnika, nutriconista, kineziologa, medicinske sestre i pshioterapeuta. Kroz projekt “Snažna patronažna”, financiran iz fondova Europske unije, koji se velikim dijelom odnosio upravo na primarnu prevenciju debljine, ostvarili smo značajnu suradnju s našom vrijednom Patronažnom službom na razini Grada Zagreba te nastavili edukaciju i sa medicinskim sestrama timova obiteljske medicine zagrebačkih Domova zdravlja. Kroz Službu za školsku i adeloscentnu medicinu pratimo i naše učenike i studente te uz potporu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i Grada Zagreba provodimo i specifično savjetovanje mladih“.

Debljina je vrlo često rizični čimbenik za mnoge druge bolesti te su njene posljedice dugoročne, „Debljina, osim što je zasebna kronična nezarazna bolest, predstavlja i čimbenik rizika za razvoj drugih kroničnih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora. Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje. Zbog svega navedenog u okviru reforme zdravstva koju predvodi ministar prof. Beroš bit će donesen  Akcijski plan za prevenciju debljine 2023. - 2026. koji je razrađen prema životnim razdobljima i prioritetnim područjima s ciljem poduzimanja mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine“, izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., izaslanica Ministarstva zdravstva.

Glavni zaključak sedme konferencije Hrvatski dan debljine dala je predsjednica Udruge za prekomjernu težinu Sonja Njunjić: „Prevencija i edukacija stanovništva najvažniji su alati u sprječavanju daljnjeg porasta pretilih i debelih u društvu, a multidisciplinarni pristup liječenju pretilih nužan je za poboljšanje njihova života te fizičkog i mentalnog zdravlja. Postojanje civilnih udruga iznimno je važno u rješavanju problema debljine iz razloga što se ljudi lakše odlučuju rješavati svoje probleme kada imaju potporu onih koji su prošli kroz isto te ih ne osuđuju, već ih razumiju jer su bili u istoj situaciji. Također, važno je graditi zdravstvenu kulturu i educirati liječnike i sve osobe koje se bave temom debljine o načinima komunikacije s ljudima kojima je potrebna pomoć “.

Posjeti missZDRAVA.hr