Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni mogu biti različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Može ih imati svatko, bez obzira na dob, iako su najčešće kod osoba koje imaju alergijske bolesti unutar obitelji, a na njih možeš posumnjati nakon - ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i/ili kožnih smetnji.

Najčešći alergeni u proljeće

Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjunktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam, a uobičajeni alergeni su pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca te tvari iz okoliša ili sastojci hrane, prenosi HZJZ.

Pelud je najjači prirodni alergen. Mikroskopske je veličine (nevidljiv oku), a proizvode ga biljke kako bi se mogle razmnožavati. Za nas je važna pelud koja se prenosi putem zraka i koja može uzrokovati alergijske bolesti dišnog sustava. Peludna zrnca su raznih oblika, veličina i lagana, a nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenosti i do nekoliko stotina kilometara od same biljke, prenosi Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. 

Naravno, ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim namirnicama, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti tijekom cijele godine, dok sezonska izloženost peludi rezultira sezonskom pojavom alergija. Obzirom da smo sada u proljeću, neki od najčešćih alergena karakteristični za spomenuto godišnje, koje možete provjeriti na peludnom kalendaru, su:

• Lijeska - Jednodomno stablo ili razgranati grm. Zbog pripadanja istoj porodici, između lijeske, johe i breze moguća je križna reakcija. Cvate prije listanja te se smatra vjesnikom peludnih alergija.
• Čempresi - Proizvode pelud u velikim količinama. U kontinentalnim krajevima, pelud čempresa je prisutan u zraku najčešće do lipnja, a na Jadranu kroz cijelu godinu. Čempres se uzgaja kao dekorativno drvo
• Joha - Uz lijesku također pripada u „vjesnike“ peludnih alergija. U zraku kontinentalne Hrvatske pelud se pojavljuje u slučaju blage zime već u siječnju. Postoji križna reakcija s peludi lijeske i breze.
• Jasen - Jasen cvate i lista istodobno, ovisno o vrsti. Cvatovi su vrlo intenzivnog mirisa pa se osim vjetrom oprašuje i kukcima te mu koncentracija peludi u zraku rijetko doseže visoku vrijednost.
• Breza - Proizvodi najalergeniju pelud među drvenastim biljkama. Cvjetovi muški su rese (cvat) koje se formiraju ujesen dok se ženske rese pojavljuju u proljeće kad i listovi.
• Hrast - Ovo drvo je sinonim čvrstoće, snage i otpornosti. Mnogi ga smatraju svojevrsnim vladarom šume. Inače, hrast odlično podnosi zagađenja pa ga se često može vidjeti i u urbanim sredinama. Često ga nazivaju i - „otac svih šuma".
  
• Grab - Cvate kad i lista te rijetko doseže visoke koncentracije peludi u zraku. Grab je široko rasprostranjen i kao ukrasno drvo u hortikulturi. Sađen je u obliku visokih živica za zaštitu od vjetra.
• Platana - U novije vrijeme sve se više pažnje posvećuje alergijama na pelud platana. S obzirom na to da izvrsno podnosi smog platana je drvo urbanih područja. Cvjeta paralelno s listanjem.
• Trave - U mnogim slučajevima su upravo trave uzročnici alergijskih reakcija. U gradovima se redovitom košnjom travnjaka smanjuje koncentracija peludi u zraku.
• Pitomi kesten - Pitomi kesten se osim vjetrom oprašuje i kukcima. Pelud pitomog kestena prisutan je u zraku krajem svibnja i tijekom lipnja te ne doseže visoku koncentraciju.

Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj razini peluda, većina osjetljivih osoba razvije ih pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviju simptome alergijske reakcije, najčešće u vidu rinitisa. Stoga, osim peludnoga kalendara, pratiti možete i peludne prognoze kako bi točno znali što očekivati kako i kojega dana.

Preporuke alergičnim osobama: Kako se zaštititi?

1. Informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti.
2. Nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, otuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću kako bi spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite.
3. Četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud.
4. Redovito uređujte svoju okućnicu i travnjake.
5. Ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštite se, odnosno nosite masku za lice.
6. Izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine.
7. Planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje.
8. Uzimajte redovito terapiju propisanu od liječnika.