Zašto i inteligentni ljudi vjeruju u praznovjerja? Psiholozi imaju zanimljivo objašnjenje
Zašto to radimo čak i kada znamo da nema racionalnog razloga? Praznovjerje se često povezuje s neznanjem ili iracionalnim razmišljanjem, no psiholozi ističu da mu nisu skloni samo lakovjerni ljudi. Naprotiv, i inteligentne, obrazovane i emocionalno stabilne osobe mogu vjerovati u sretne brojeve, predmete ili rituale. Psihologinja Jane Risen sa Sveučilišta u Chicagu u radu objavljenom u časopisu Psychological Review objasnila je zašto ljudi ponekad nastavljaju vjerovati u nešto čak i kada su svjesni da to nema smisla.
Mozak zna da nešto nije istina, ali osjećaj govori drugačije
Prema njezinom objašnjenju, naš mozak koristi dva načina razmišljanja. Prvi je brz, automatski i intuitivan, dok je drugi sporiji, analitičan i racionalan. Primjerice, kada nam crna mačka prijeđe put, intuitivno možemo osjetiti nelagodu, iako racionalno znamo da životinja nema nikakve veze s našom srećom. Risen ističe da prepoznavanje pogrešnog uvjerenja ne znači nužno da ćemo ga i odbaciti. Drugim riječima, možemo istodobno znati da nešto nije istina i ponašati se kao da jest.
Zato će čak i osoba koja ne vjeruje u praznovjerja možda ipak pokucati o drvo nakon što izgovori nešto što ne želi „ureći”.
Zašto nam praznovjerja pružaju osjećaj sigurnosti?
Jedan od razloga zbog kojih se praznovjerja održavaju jest ljudska potreba za osjećajem kontrole. Kada se suočimo s neizvjesnošću, mali rituali mogu nam pružiti osjećaj sigurnosti. Sportaš može nositi iste čarape prije važnog natjecanja, a student koristiti svoju „sretnu” olovku na ispitu. Iako takvi predmeti ne mogu izravno utjecati na ishod, rituali nekim ljudima mogu pomoći da se osjećaju smirenije. Psihologinja Susan Albers iz Cleveland Clinica objašnjava da praznovjerja mogu utjecati na naše misli i ponašanje, osobito kada smo pod stresom.
Može li nam petak 13. doista pokvariti dan?
Ako očekujemo da će se dogoditi nešto loše, veća je vjerojatnost da ćemo upravo takvim događajima pridavati posebnu pozornost. Primjerice, ako nam na petak 13. pobjegne autobus ili prolijemo kavu, mogli bismo to povezati s nesretnim datumom. Da se isto dogodilo nekog drugog dana, vjerojatno tome ne bismo pridavali toliko značenja.
Takav način razmišljanja povezan je s pristranošću potvrđivanja, odnosno sklonošću da više primjećujemo informacije koje podupiru naša postojeća uvjerenja. Ipak, samo praznovjerje ne mora biti problem. Ako nam mali ritual donosi osjećaj ugode, a ne ograničava svakodnevni život, uglavnom nema razloga za zabrinutost. Problem može nastati kada strah od nesreće počne utjecati na važne odluke ili izazivati izraženu tjeskobu. Zato, ako vam danas crna mačka prijeđe put, nema razloga za paniku. Možda je jednostavno krenula svojim putem.