Iza tog stoje uvjerenja da ćemo razmišljanjem o tome što nam se čini greškom u prošlosti spriječiti ponavljanje istog u budućnosti. Ili da ćemo razmišljanjem o aktualnom problemu steći dublji uvid i pronaći “sigurno” rješenje.
Ruminacija je poput misaonog vrtuljka koji se vrti u krug: puno kretanja, a nigdje ne vodi. Iako nam ponekad može izgledati kao da će nas razmišljanje dovesti do rješenja ili olakšanja, kod ruminacija se događa upravo suprotno – što više razmišljamo i analiziramo, to se osjećamo više potišteni, zabrinuti i bespomoćni. Što ponovo potiče začarani krug prekomjernog razmišljanja koje nas još dublje utvrđuju da sve te negativne misli su istina o nama. 
Ova vrsta razmišljanja razlikuje se od produktivnog razmišljanja upravo u tome što bi osoba često htjela prestati tako razmišljati, ali joj je teško prekinuti začarani krug.

obrambeni mehanizam 3 znaka da intelektualizirate svoje emocije

Zašto uopće "prežvakavamo"?

Riječ ruminacija dolazi iz latinskog jezika i doslovno znači ponovno žvakati (lat. ruminare). U psihološkom smislu ruminacija ima korijen u emociji straha kojeg možemo ali i ne moramo biti svjesni. Prate je također različite druge emocije poput tuge, srama, ljutnje. Vezana je uz stres, anksioznost, depresiju, sklonost k perfekcionizmu, nisko samopouzdanje ili neizražene emocije. Kada ne znamo što osjećamo, ili ne znamo kako to izraziti, um pokušava "riješiti" emociju kroz misao.
Osobe koje ruminiraju često vjeruju da će ih razmišljanje zaštititi od budućih pogrešaka ili im pomoći da shvate što nije u redu s njima. No umjesto rješenja, ruminacija nas iscrpljuje i samo pojačava anksioznost, depresiju, nesanicu, stres.

Kako prepoznati da ruminirate?

Ponekad je teško razlikovati korisno razmišljanje od ruminacije. Evo nekoliko znakova:

• Iste misli vam se uporno vraćaju iz dana u dan
• Imate osjećaj da "ne možete prestati razmišljati"
• Analizirate scenarije iz prošlosti i pitate se: Što bi bilo da sam to rekla drugačije?
• Imate dojam da vam razmišljanje ne donosi rješenja, već nelagodu
• Misli vam se često pojavljuju kad ste sami, u tišini ili pred spavanje
• Ne možete ih zaustaviti govoreći sebi  - Mislit ću o tome sutra.

Kako upravljati negativnom pristranošću Naš mozak voli negativno – evo kako unijeti više pozitive u svakodnevicu

Što možete učiniti?

Evo nekoliko načina s pomoću kojih možete smanjiti intenzitet ruminacije i učestalost

Prepoznajte obrazac
Prvi korak je svjesnost. Kad primijetite da ste opet zapeli u istim mislima, upitajte se kako se sad osjećam, bolje ili lošije? Jesam li pronašla rješenje za to što me muči? Nježno i sa suosjećanjem sebi recite: Ovo je ruminacija. Nisam loša osoba jer razmišljam ovako, ali ovo mi sada ne pomaže. Moje misli nisu ja.

Pomaknite pažnju u tijelo
Ruminacija nas odvlači od sadašnjeg trenutka. Legli ste u krevet spremni za spavanje, a neželjene misli vam kradu san s oka koji se čini sve dalji i dalji. Ustanite tad, prošećite po stanu, protegnite se, popijte čašu vode, par puta dublje udahnite i polagano izdahnite (nek izdisaj traje duže nego udisaj), osjetite svoja stopala na podu. Vaše tijelo je uvijek ovdje i sada – a um često nije.

Naučite i prakticirajte antistres tehnike 
Svjesne tjelesne prakse poput uzemljenje, tehnike disanja, mindfulness i druge pomoći će vam smiriti pojačanu aktivaciju simpatičkog živčanog sustava koji stoji iza stresa. Ove prakse nježno će vas spustiti iz preokupiranog uma u tijelo.

mislite na sutra Kako vam razmišljanje o budućnosti može poboljšati život već danas

Zapišite misli
Papir može biti dobar kanal za preopterećen um. Ponekad, kad misli iznesemo van, gube snagu. Ne morate pri tom tražiti rješenja – samo zapišite što vam se vrti po glavi.

Postavite granicu razmišljanju
Ako vam je teško pustiti misli, dogovorite sa sobom 10 minuta dnevno za "vrijeme za brigu". Kad vam misli navru izvan tog vremena, reci si: Sada nije trenutak, vratit ću se tome kasnije.

Potražite podršku
Ako ruminacija značajno utječe na vaše raspoloženje i ometa svakodnevno funkcioniranje ili san, dobro bi bilo potražiti podršku psihoterapeuta. Često se iza ruminacije krije dublji emocionalni sadržaji koji traži nježnu, stručnu pažnju.

Pod utjecajem stresa, svi mi ponekad ruminiramo. Međutim, ako nemamo druge strategije za savladavanje stresa i negativnog razmišljanja, često zaglavimo u ruminaciji. Na svu sreću postoje brojne dostupne nam tehnike koje pomažu stati tome na kraj i vratiti pažnju tamo gdje nam može biti lakše: u tijelo, dah, sadašnji trenutak.

Više sadržaja autorice teksta možete pronaći na Facebooku, Instagramu i https://zeljkabodul.com/.