Prije nešto više od sto godina u Francuskoj je razvijen Binetov IQ test, koji je ubrzo stigao i u Sjedinjene Američke Države, gdje su ga rješavali učenici javnih škola, liječnici i imigranti na Ellis Islandu.

Od 1930-ih godina činilo se da rezultati na testovima inteligencije postupno rastu, pri čemu je svaka nova generacija postizala nešto više rezultate od prethodne. Tijekom 20. stoljeća prosječni rezultati na testovima inteligencije porasli su za otprilike tri boda po desetljeću, čak i kada su istraživači koristili različite testove i metode mjerenja.

Ti naizgled mali pomaci s vremenom su se zbrojili, što znači da bi netko tko je danas genijalac prema mjerilima svojih pradjedova i prabaka možda tada bio smatran tek nešto natprosječno inteligentnim.

Ovaj porast nazvan je "Flynnov efekt" prema edukatoru Jamesu Flynnu, koji ga je opisao u radu objavljenom 1984. godine.

Što je uzrokovalo Flynnov efekt?

Postojale su brojne teorije. Među mogućim objašnjenjima spominjali su se čimbenici koji su zahvatili čitavu populaciju, poput bolje prehrane, manjeg broja djece u obitelji, ranijeg obrazovanja, složenijih životnih okruženja i genetskih utjecaja. Posljednje se objašnjenje smatra manje vjerojatnim jer je za značajnije genetske promjene potrebno mnogo više vremena od nekoliko generacija.

Rast rezultata na testovima inteligencije smatran je pozitivnim trendom jer je inteligencija povezana s višim stupnjem obrazovanja, boljim poslovima pa čak i duljim i zdravijim životom.

Mnogi su očekivali da će se taj rast nastaviti, iako možda sporijim tempom, kako čovječanstvo bude napredovalo.

A onda su ljudi počeli postajati "manje inteligentni"

Ili barem, njihovi rezultati na IQ testovima počeli su padati. U Europi je nekoliko zemalja prijavilo pad inteligencije mjeren standardiziranim testovima.

Kako bi otkrila pojavljuje li se isti obrazac i u SAD-u, društvena znanstvenica Elizabeth Dworak upravo je to pitanje odabrala za temu svog diplomskog rada na Sveučilištu Northwestern. Ona i njezini kolege analizirali su rezultate kognitivnih testova gotovo 400 000 odraslih Amerikanaca prikupljene između 2006. i 2018. godine.

Tim je koristio podatke iz projekta Synthetic Aperture Personality Assessment (SAPA), internetske istraživačke platforme koja je prikupila odgovore više od milijun sudionika.

Analiza je obuhvatila 394 378 osoba u dobi od 18 do 90 godina koje su odgovarale na pitanja iz International Cognitive Ability Resourcea (ICAR), otvorenog izvora za mjerenje inteligencije, piše Science Alert.

Umjesto da promatraju samo jedan ukupni rezultat, Dworak i njezini suradnici analizirali su nekoliko područja kognitivnih sposobnosti zasebno.

Među njima su bili:

• matrično zaključivanje, koje mjeri prepoznavanje apstraktnih obrazaca i sposobnost rješavanja problema
• nizovi slova i brojeva, koji procjenjuju logičko zaključivanje kroz prepoznavanje slijedova
• verbalno zaključivanje, koje se oslanja na vokabular i opće znanje
• trodimenzionalna rotacija, test mentalne prostorne vizualizacije

Istraživači su također izračunali ukupne složene rezultate koji su objedinjavali izvedbu u svim zadacima.

AI kao pomoć ili prepreka? Koristimo AI sve više – razmišljamo li sve manje?

Rezultati su iznenadili čak i autoricu istraživanja

Tijekom 13-godišnjeg razdoblja istraživanja pronađeni su dokazi koji odgovaraju tzv. obrnutom Flynnovom efektu.

Čak je i sama Dworak bila iznenađena rezultatima.

"Provela sam tjedne ponovno prolazeći kroz sav kod", rekla je za magazin New York.

"Mislila sam da sam negdje pogriješila i da ću morati odgoditi predaju rada. No onda sam sve pokazala svom mentoru, a on mi je rekao: 'Ne, izračuni su ti točni.'"

Ukupni kognitivni rezultati smanjivali su se tijekom vremena, a taj se trend pojavljivao u svim dobnim skupinama, na različitim razinama obrazovanja te kod muškaraca i žena. Najizraženiji pad zabilježen je među mladim odraslim osobama u dobi od 18 do 22 godine te među sudionicima s nižom razinom obrazovanja.

Nisu sve mentalne sposobnosti oslabile

Ipak, pad nije bio jednako izražen u svim područjima.

Rezultati na testovima matričnog zaključivanja i nizova slova i brojeva uglavnom su padali zajedno s ukupnim rezultatima, što upućuje na slabiju izvedbu u zadacima koji uključuju apstraktno i logičko zaključivanje.

S druge strane, verbalno zaključivanje pokazalo je relativno male promjene. Padovi rezultata bili su toliko mali da nisu zadovoljili kriterije istraživača za značajan obrnuti Flynnov efekt.

Jedno se područje posebno istaknulo jer je pokazalo suprotan trend.

Rezultati na zadatku trodimenzionalne rotacije, koji mjeri sposobnost mentalnog manipuliranja objektima u prostoru, poboljšali su se tijekom istraživanog razdoblja. Jedna od teorija jest da bi videoigre mogle biti zaslužne za taj trend.

To poboljšanje zabilježeno je u velikom dijelu odrasle populacije, što sugerira da, dok neke vrste zaključivanja mogu slabjeti, prostorne sposobnosti istovremeno napreduju.

jednostavnost je jedna od odlika 8 znakova inteligencije koje ne možete lažirati

Što bi moglo stajati iza pada rezultata?

Slični trendovi prisutni su i u drugim testovima. ACT, prijemni ispit koji se koristi kao alternativa SAT-u pri upisu na fakultete u SAD-u, posljednjih deset godina bilježi stalan pad prosječnih rezultata, a padovi su zabilježeni i na SAT testu.

Važno je napomenuti da je ovaj trend započeo mnogo prije nego što je generativna umjetna inteligencija postala široko dostupna kao alat ili potencijalno sredstvo za varanje.

Pad rezultata također je počeo prije pandemije pa se ni lockdown ni sam covid ne mogu smatrati odgovornima. Međutim, krajem 2000-ih naglo je porasla upotreba pametnih telefona. Može li upravo to biti dio objašnjenja?

James Marriott, kolumnist londonskog Timesa, smatra da može. Prema njegovu mišljenju, prijelaz s čitanja tiskanih materijala na sadržaj koji konzumiramo na pametnim telefonima doveo je do slabljenja intelektualnih sposobnosti.

"Tisak od nas zahtijeva da izgradimo logičan argument o nekoj temi", rekao je Marriott u nedavnoj epizodi podcasta UnHerd.

"Vrlo važna značajka knjiga jest da, ako želite nešto argumentirati u tiskanom obliku, morate iznijeti logički povezanu cjelinu.

Ne možete jednostavno iznositi tvrdnje na način na koji to možete na TikToku ili YouTubeu... tiskani mediji favoriziraju način razmišljanja i način obrade svijeta koji je logičan, racionalniji, bogatiji informacijama i intelektualno zahtjevniji."

prate sve što radimo Pametni telefoni manipuliraju našim emocijama i potiču naše reflekse - nije ni čudo što smo ovisni

Još uvijek nemamo konačan odgovor

Istraživanje Elizabeth Dworak ne može objasniti zašto su se ti trendovi pojavili.

Budući da se temeljilo na ponavljanim presječnim podacima, a ne na praćenju istih osoba tijekom vremena, ono može identificirati promjene na razini populacije, ali ne može utvrditi njihove temeljne uzroke.

Unatoč tome, rezultati sugeriraju da su nedavne promjene u kognitivnim sposobnostima složene. Različite mentalne funkcije ne mijenjaju se na isti način, pa se ne može govoriti o jednostavnom porastu ili padu inteligencije.

Ono što zasad znamo jest da se naše kognitivne sposobnosti vjerojatno mijenjaju, no još nije jasno koliko su te promjene dalekosežne i koliko će biti važne.

Možda je sasvim logično da u nekim područjima jačamo, dok u drugima slabimo, u kulturi koja se neprestano mijenja i razvija, baš poput one u kojoj danas živimo.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Intelligence.

stručnjaci objašnjavaju trend Ljudi sve više zvuče kao umjetna inteligencija - evo zašto