Da je blagdanska depresija prije svega rezultat reakcije osjetljivijih ili pak osamljenih ljudi na pritisak koji stvaraju očekivanja koja nameću mediji, konzumerizam, ali i drugi ljudi misli i Life & Business Coach Tatjana Divjak. ''Nekima je 'zlo' već kada na radiju čuju pjesmu 'Last Chistmas', a drugima tek kada ih iscrpi ludilo kupavanja poklona. Domaćice i majke hvata depresija nakon blagdana kada od umora ne vide ništa osim praznog novčanika, a siječanj ima 31 dan i treba ga preživjeti. Oni koji nisu u vezi često pomisle da su najbijedniji ljudi na Zemlji jer svatko ima nekoga ili barem gdje otići, a oni čuče doma'', tvrdi.

Najviše boli usamljenost

Uz neugodne podsjetnike na odsustvo ljubavi i radosti u vlastitom životu, u ovom periodu mnoge pogađa i svijest o svršetku još jedne godine te propuštenim prilikama koje su s njom otišle u nepovrat. Nepovoljno djeluje i hladno vrijeme koje ne mami na izlaske i kretanje, nego na mirovanje te hranjenje, i to ponajviše s namirnicama bogatim ugljikohidratima i masnoćama. Prema američkom istraživanju, u ovo vrijeme šest posto populacije boluje od sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno zimske depresije. Još 14 posto ljudi trpi slične, ali blaže smetnje.

Tatjana Divjak smatra kako su božićni i novogodišnji blagdani izazov zbog isforsiranog veselja s kojim su često povezani i to baš u doba godine kada su dani najkraći, a sunčanih zraka je premalo. ''Neraspoloženje tijekom blagdana lako možemo zamijeniti s poremećajem raspoloženja koje se javlja tijekom zimskih mjeseci kada smo manje izloženi dnevnom svjetlu koje pozitivno utječe na to kako se osjećamo. Ako tome pridodamo i promjene u prehrani te povećani unos alkohola i slatkiša, nerijetko ćemo doživjeti neke od simptoma kao što su glavobolja, poremećaji sa spavanjem, napetost, pad koncentracije, razdražljivost, tuga ili odsustvo zanimanja za uobičajene hobije i navike.''

Savjeti za suočavanje s blagdanskom usamljenošću

Stručnjaci preporučuju žrtvama blagdanske tuge da vode pojačanu brigu o sebi, što uključuje zdravu i raznoliku prehranu, redovno i ravnomjerno spavanje te mnogo kretanja i vježbanja. ''Bilo bi dobro da svatko razmisli o tome što je njegov izbor, a što mu je nametnuto; što uopće očekuje od blagdana te koliko je realno to što očekuje'', savjetuje Tatjana Divjak. ''Ako te muči neraspoloženje, predlažem da prepoznaš njegove početne uzroke (koji mogu biti raznovrsni) kako bi im doskočila prije nego što se 'razmašu'. Najčešće je riječ o nedostatku kvalitetnog odmora. Ako je riječ o neispavanosti, kreni ranije na noćni odmor i omogući si dovoljno sna.

Možda je riječ o potrebi za dubljim opuštanjem pa ti preporučujem neku od tehnika mentalne relaksacije. Meditacija je jedna od vjerojatno najkvalitetnijih načina relaksacije duha koju i medicina prihvaća kao svakodnevnu ljudsku potrebu. Kada meditaciju povežeš s brigom o tijelu, nameće se ideja da se barem tri puta tjedno baviš jogom.

Kako je čovjek i društveno biće, nemoj zanemariti niti njegovanje odnosa s drugim ljudima, osobito s onima koje smatraš bliskima bez obzira na to u kojem si životnom razdoblju.'' Nemoj čekati da ti se netko prvi javi, već sama napravi prvi korak telefonom, e-mailom ili uživo. Oživi prijateljstvo koje je zamrlo zbog udaljenosti ili lijenosti. Pruži ruku pomirenja prijatelju ili rođaku s kojim si zavađena. ''Budi umjerena u svemu i prestani očekivati da stalno budeš sretna - to je najbolji savjet'', dodaje Tatjana Divjak.

• Aktiviraj se tjelesno i umno. Ako te je uhvatila blagdanska depresija bilo kojeg intenziteta, baci se na vježbanje ili druge tjelesne aktivnosti koje otpuštaju endorfine i potiču bolje raspoloženje. Istraživanja pokazuju da su aerobne aktivnosti dokazano sredstvo za borbu protiv depresije. Već je i 30 minuta kardiovaskularne vježbe dovoljno za povoljan učinak na duševno blagostanje.
• Nemoj se dosađivati. Aktiviraj mozak sadržajima koji potiču na razmišljanje, primjerice zagonetkama, križaljkama, novim receptima i malo zahtjevnijim, ali ne turobnim knjigama.
• Ne podliježi blagdanskim pritiscima. Slobodno napustiti zabavu ili domjenak ako se ne osjećaš lagodno. Dovoljno je da kažeš prisutnima da si iscrpljena.
• Izađi iz kuće kad god ti prilike to dopuštaju i pješači. U prosincu i siječnju najbolje je da to činiš između 11 i 14 sati kada je sunce relativno visoko. Njegove zrake prodiru i kroz oblake pa ćeš tako imati koristi od njih i ako je tmurno vrijeme.
• Njeguj se iznutra. Obogati prehranu antidepresivnim sastojcima. Jedi puno namirnica bogatih triptofanom koji se u tijelu pretvara u serotonin, hormon duševnog blagostanja. Naći ćeš ga u mahunarkama i orašastim plodovima, a ugljikohidratima se opskrbi iz integralnih žitarica, crne riže, voća i povrća.
• Čini dobra djela. Pruži pomoć manje sretnima od sebe. Sudjeluj u skupljanju poklona za siromašne, volontiraj u javnoj kuhinji i svratištu. U nedostatku boljih prilika, pomozi susjedu da raskrči snijeg sa svog kolnika. Svako dobro djelo koje učiniš skinut će ti s ramena dio tereta koji osjećaš.

Saznaj kako se poznati Hrvati nose s depresijom i usamljenošću za blagdane.