Ljudi često razmišljaju o tim glazbenim sjećanjima kao o fiksnim snimkama prošlosti. Ali nedavno istraživanje sugerira da glazba može učiniti više od pukog poticanja sjećanja – mogla bi čak promijeniti način na koji se sjećate, piše The Conversation.

Nedavno objavljeno istraživanje otkrilo je intrigantne veze između glazbe, emocija i sjećanja. Konkretno, slušanje glazbe može promijeniti vaš osjećaj o onome čega se sjećate – potencijalno nudeći nove načine da se ljudima pomogne u nošenju s teškim sjećanjima.

terapija glazbom Muzikoterapija: Kako može pomoći i kome je namijenjena?

Glazba, priče i sjećanje

Kad slušate glazbu, nisu samo vaše uši uključene. Područja vašeg mozga odgovorna za emocije i pamćenje također postaju aktivna. Hipokampus, koji je neophodan za pohranjivanje i vraćanje sjećanja, blisko surađuje s amigdalom, emocionalnim središtem mozga. To je djelomično razlog zašto su određene pjesme ne samo pamtljive, već i duboko emotivne.

Iako je sposobnost glazbe da izazove emocije i potakne sjećanja dobro poznata, pitali smo se može li ona također promijeniti emocionalni sadržaj postojećih sjećanja. Hipoteza istraživanja je ukorijenjena u konceptu reaktivacije pamćenja – ideji da kada se prisjetite sjećanja, ono postaje privremeno savitljivo, dopuštajući ugradnju novih informacija.

Znanstvenici su napravili trodnevni eksperiment kako bi testirali može li glazba koja se reproducira tijekom prisjećanja uvesti nove emocionalne elemente u izvorno sjećanje.

Prvog dana sudionici su naučili napamet niz kratkih, emocionalno neutralnih priča. Sljedeći dan prisjetili su se tih priča dok su slušali pozitivnu glazbu, negativnu glazbu ili tišinu. Posljednjeg dana, zamolili su sudionike da se ponovno prisjete priča, ovaj put bez glazbe. Drugog su dana zabilježili njihovu moždanu aktivnost fMRI snimkama, koje mjere moždanu aktivnost otkrivanjem promjena u protoku krvi.

Pristup znanstvenika bio je analogan načinu na koji filmski zvučni zapisi mogu promijeniti gledateljevu percepciju scene, ali u ovom su slučaju ispitali kako glazba može promijeniti stvarna sjećanja sudionika na događaj.

Rezultati su bili zapanjujući. Kad su sudionici slušali emocionalno nabijenu glazbu dok su se prisjećali neutralnih priča, vjerojatnije je bilo da će u priču ugraditi nove emocionalne elemente koji su odgovarali raspoloženju glazbe. Naprimjer, neutralne priče s pozitivnom glazbom u pozadini kasnije su se sjećale kao pozitivnije, čak i kad glazba više nije svirala.

Još su intrigantniji bili snimci mozga koje su napravili tijekom eksperimenta. Kad su se sudionici prisjetili priča dok su slušali glazbu, došlo je do povećane aktivnosti u amigdali i hipokampusu, područjima ključnima za obradu emocionalnog pamćenja. To je razlog zašto pjesma povezana sa značajnim životnim događajem može djelovati tako moćno – ona istovremeno aktivira i regije za obradu emocija i pamćenja.

Također su vidjeli dokaze o snažnoj komunikaciji između ovih dijelova mozga koji obrađuju emocionalno pamćenje i dijelova mozga uključenih u vizualnu senzornu obradu . Ovo sugerira da bi glazba mogla unijeti emocionalne detalje u sjećanja dok su sudionici vizualno zamišljali priče.

Ako voliš slušati „tvrđu“ glazbu, vjerojatno si kreativna Pop, jazz ili hip-hop? Što tvoj glazbeni ukus otkriva o tvom karakteru

Glazbena sjećanja

Rezultati istraživanja sugeriraju da glazba djeluje kao emocionalni mamac, isprepliće se sa sjećanjima i suptilno mijenja njihov emocionalni ton. Sjećanja također mogu biti fleksibilnija nego što se prije mislilo i mogu biti pod utjecajem vanjskih slušnih znakova tijekom prisjećanja.

Iako su potrebna daljnja istraživanja, ova otkrića imaju uzbudljive implikacije i za svakodnevni život i za medicinu.

Za ljude koji se suočavaju sa stanjima kao što su depresija ili PTSP, gdje negativna sjećanja mogu biti neizbježna, pažljivo odabrana glazba mogla bi pomoći da se ta sjećanja preoblikuju u pozitivnija i da se potencijalno umanji njihov negativan emocionalni učinak tijekom vremena. Također ova otkrića otvaraju nove puteve za istraživanje intervencija temeljenih na glazbi u liječenju depresije i drugih stanja mentalnog zdravlja.

Na svakodnevnoj razini, ovo istraživanje naglašava potencijalnu snagu glazbenog zapisa koji ljudi biraju u svojem životu. Uspomene, poput vaših omiljenih pjesama, mogu se remiksirati i remasterirati glazbom. Glazba koju slušate dok se prisjećate ili čak obavljate svoje dnevne rutine mogla bi suptilno oblikovati kako se sjećate tih iskustava u budućnosti.

Sljedeći put kad stavite omiljeni popis za reprodukciju, razmislite kako bi to moglo utjecati ne samo na vaše trenutno raspoloženje, već i na vaša buduća sjećanja.

MELEM ZA PSIHU Poslušaj pjesmu za koju znanstvenici tvrde da smanjuje stres i do 65 %