Je li kalorijska vrijednost na proizvodu uistinu vrijednost koju naše tijelo dobije?

Pexels
Ako pojedemo 100 kalorija, znači li da je svih 100 kalorija završilo u našem tijelu? Što su zapravo kalorije? Koliko ih zaista trebamo? Odgovore na sva ova pitanja potražite u nastavku.
Vidi originalni članak

Kroz povijest smo mogli čuti razne, pomalo bizarne savjete kako održavati optimalnu tjelesnu težinu. Od spojeva koji su toksični, do crijevnih parazita ili prekomjerne tjelovježbe, svi ovi načini možda su omogućili gubitak kilograma, no ostavili su velik trag na zdravlju. Danas znamo da je ključ gubitka kilogram kalorijski deficit, ali ne kroz izgladnjivanje, nego kroz uravnoteženu prehranu. Isto tako bi za održavanje optimalne tjelesne težine trebali biti svjesni kalorijskih vrijednosti onoga što jedemo, naravno bez opsesivnog zbrajanja kalorija. No, jeste li znali da kalorijska vrijednost na proizvodu nije uvijek ista kalorijama koje uistinu iskoristi organizam?

Što su zapravo kalorije?

Svaki zalogaj hrane sadrži energiju zaključanu u kemijskim vezama. Nakon što se hrana ili piće unesu u organizam, tijelo ih metabolizira ili razgrađuje kako bi oslobodilo pohranjenu energiju. Vaše stanice zatim hvataju i koriste tu oslobođenu energiju kako bi pokrenule normalne tjelesne funkcije potrebne za preživljavanje. Da bismo mjerili tu energiju koja je iz hrane i pića izdvojena i korištena, koristimo jedinicu nazvanu kalorija. Drugim riječima, kalorija je jednostavno standardna jedinica za mjerenje energije.

Pojam "kalorija" tehnički je definiran kao količina energije potrebna da se temperatura 1 grama vode povisi za 1 stupanj Celzijusa. Međutim, kalorije koje koristimo kada govorimo o količini energije u onome što jedemo i pijemo zapravo su kilokalorije odnosno kcal, jedinica koja iznosi 1000 kalorija. Ipak, u uobičajenoj, neznanstvenoj upotrebi, koristimo "kalorije" da bismo označili "kilokalorije". Dakle, kažemo da primjerice banana ima 105 kalorija. Gotovo sve što konzumiramo ima kalorijsku vrijednost, a te kalorije potječu iz tri izvora energije – ugljikohidrata, proteina i masti.

Koliko nam kalorija dnevno treba?

Prema Preporukama za prehranu od 2020. do 2025. godine, ukupan broj kalorija koji odrasla osoba u dobi od 19 do 59 godina dnevno treba varira od 1600 do 3000 kcal. Konkretnije, odrasle žene trebaju oko 1600 do 2400 kcal dnevno, dok odrasli muškarci trebaju oko 2000 do 3000 kcal dnevno. Od ukupnog unosa kalorija, 45 % do 65 % trebalo bi dolaziti iz ugljikohidrata, 20 % do 35 % iz masti i 10 % do 35 % iz proteina. Kako biste odredili svoje individualne potrebe za kalorijama, važno je uzeti u obzir razne faktore poput dobi, razine fizičke aktivnosti, jeste li trudni, dojite, oporavljate se od ozljede i slično.

Ipak, najviše kalorija troše osnovne metaboličke funkcije koje održavaju život. Te osnovne funkcije uključuju disanje, cirkulaciju, proizvodnju stanica, sintezu proteina, obradu hranjivih tvari i transport iona. Minimalan broj kalorija potreban za pokretanje tih aktivnosti naziva se vaša bazalna metabolička stopa (basal metabolic rate ili BMR). BMR čini 60 % do 75 % ukupne energetske potrošnje tijela, a na BMR utječu brojni čimbenici poput dobi, visine, težine, veličine tijela, sastava tijela, temperature tijela, klime, spola i statusa hormona. Stoga su kalorijske potrebe jedinstvene za svaku osobu.

Tijelo ne iskoristi uvijek svaku kaloriju koju dobije

Kada čitamo deklaraciju proizvoda i vidimo da, primjerice banana, sadrži 105 kcal, znači li to da će naše tijelo iskoristiti svih 105 kalorija za tjelesne procese? Ne nužno. Prosječno, otprilike 95 % kalorija koje unesete u tijelo se apsorbira tijekom probavnog procesa. Međutim, nije svaki obrok koji pojedete potpuno probavljen i dio uvijek završi u stolici. Neke namirnice, posebno one bogate vlaknima, prolaze kroz probavni sustav bez potpune razgradnje, a neke čak mogu utjecati na apsorpciju drugih nutrijenata. Tako hrana bogata vlaknima, posebno onim topivim, može spriječiti potpunu apsorpciju masti.

Cijeli bademi su dobar primjer, prokazalo je istraživanje. Budući da vlaknasta ljuska badema sprječava veći dio masti da se apsorbira, tijelo iskoristi samo oko 70 % stvarnog sadržaja kalorija tih badema. Zato je potrebno na umu imati činjenicu da su kalorijske vrijednosti navedene na pakiranju proizvoda važeće samo za čisti proizvod te nisu uračunate interakcije s drugom hranom koju jedemo. 

Treba li onda potpuno zanemariti kalorijsku vrijednost?

Iako postoje određene razlike u kalorijskoj vrijednosti koju vidimo na proizvodu i onoj koju stvarno dobijemo, to ne znači da možemo potpuno zanemariti te vrijednosti, posebno kada nam je cilj gubitak kilograma. Kalorijske vrijednosti za svaku namirnicu rezultat su mnogo godina istraživanja i prilagođavanja vrijednosti što bliže stvarnima te se i zato danas u svijetu nutricionizma gledaju kao vrijednosti kojih se trebamo pridržavati. 

Kada izbaciš sve suvišno, ostaje samo slasno! PIK Natur je inovativna linija mesnih proizvoda bez dodanih nitrita i fosfata, namijenjena svima koji žele uživati u mesnim narescima, ali istovremeno pažljivo čitaju deklaracije i vole znati što jedu. Iako se PIK Natur šunka, mortadela, parizer i trajna kobasica proizvode s određenim prilagodbama u procesu proizvodnje i imaju izmijenjene recepture, zadržale su svoj originalni, svima poznati okus. Uz to ne sadrže pojačivače aroma, umjetna bojila, gluten ni soju.

Posjeti missZDRAVA.hr