Postoji iznenađujuć broj bihevioralnih znanosti koje sugeriraju da se godišnji odmor može poboljšati planiranjem unaprijed i razgovorom o njemu nakon. Daniel Kahneman kroz svoju je stručnu karijeru zamijetio da ljudska psihologija može biti podijeljena u "svjesno ja" i "prisjećajuće ja". Dok "svjesno ja" živi u trenutku, "prisjećajuće ja" vraća se u prošlost. Sreća može biti drukčije definirana, ovisno o tome koje "ja" želiš biti.

Prihvaćanje, opraštanje i zahvalnost - koja je tajna sreće?

Ako želiš povećati sreću "svjesnog ja", planiraj dulji godišnji odmor. On će ti pomoći u opuštanju i smanjenju stresa. No, ako želiš povećati sreću "prisjećajuće ja" dugi godišnji odmori tome ne pridonose. Ljudski mozak pamti novitete, točnije, ako se tvoja životna priča ne mijenja s vremenom na vrijeme, slabije ćeš pamtiti određene detalje, tvrdi Kahneman. To je glavni razlog zašto "život leti" unatoč tome što se neki dani čine kao vječnost.

Otkrivamo zašto svakako moraš na godišnji odmor

Dvotjedni godišnji odmor ne mijenja "priču" dovoljno da bi se kreirale nove uspomene i iskustva. Najčešće se pretvara u jednoličnu uspomenu i dva istaknuta trenutka. Ono što možeš učiniti je skratiti godišnji odmor i napraviti nove uspomene za "prisjećajuće ja" ili razdvojiti godišnji u dva dijela i isprobati nešto novo i drugačije ove godine.