Stručni suradnici koji su sudjelovali na tribini u Novinarskom domu su: prof. dr. Branka Marinović (dermatolog), prof. dr. Izet Aganović (endokrinolog-dijabetolog), prof. dr. Željko Metelko (dijabetolog), dr. sc. Dino Pavičić (internist), dr. Ante Škaro (otorinolaringolog), mag. Sandra Krstev Barać (nutricionist) dr. Ana-Marija Liberati Čizmek (savjetnik, ZDD – Zagrebačko dijabetičko društvo). Počasni gosti su Trpimir Vicković i dr. Kristina Blaslov (HSDU, Hrvatski savez dijabetičkih udruga). Tribinu je vodila mr. soc. Renata Pondeljak-Matijević.

Na što može upućivati suha koža?

'Suha koža je koža koja nije dovoljno opskrbljena vlagom i lipidima koji dolaze iz žlijezda lojnica. Suha se koža najčešće javlja na potkoljenicama i vidimo je kao sitno ljuštenje, čiji tragovi ostaju na hlačama ili čarapama. Suha koža može biti znak dijabetesa, ali ona se javlja u različitim bolestima te je svojstvena i za stariju životnu dob,' objasnila je prof.dr. Branka Marinović, dermatolog.

Dr. Ante Škaro (otorinolaringolog) istaknuo je da je jedan od češćih simptoma hipotireoze (bolest štitne žlijezde) suha koža.

Koža je vrlo veliki organ i ima gotova dva četvorna metra i štiti od vanjskih utjecaja, infekcija, i zato ju je važno njegovati. 'Kod suhe kože uvijek je najvažnije koristiti sredstva koja sadrže ureu, jer ona na sebe navlači vlagu. Iznimno je učinkovito nakon što se koža namaže kremom ili kremom pomiješanom s uljem, zamotati tijelo (dio tijela) folijom. Tako se djelovanje preparata pojačava ne za 60 posto nego 60 puta. Kod dijabetičara gdje postoje neka oštećenja kože, njezi treba pristupiti vrlo oprezno', objasnila je prof.dr. Branka Marinović, dermatolog.

Zašto koža ne voli šećer, odnosno višak šećera u krvi?

'Visoka razina šećera ukazuje da se glukoza u tijelu ne koristi na odgovarajući način, to je kao da imamo pećnicu, drva, a ne možemo drva staviti u peć. Cijelo naše tijelo možemo gledati kao skup različitih malih procesa, koji su u stalnoj dinamici i jednom savršenom preciznošću tijelo održavaju na funkcionalnoj razini. Vlažnost kože je rezultat dinamičnosti procesa u tijelu, dakle ona ni u jednom trenutku nije ista, na nju utječe koliko je hidratiziramo iznutra i iz vana, o količini vlage u zraku, temperaturi. Povišena glikemija je u kontaktu s pet elemenata: s masnim i vlažnim pokrovom kože, s cirkulacijom, mikrocirkulacijom i kolagenskom potporom. Međutim suha koža nije karakteristična za šećernu bolest, ne možemo reći da netko zato što ima suhu kožu ima šećernu bolest', rekao je prof. dr. Željko Metelko, dijabetolog.

U kojoj životnoj dobi treba prekontrolirati šećer?

Prof. dr. Izet Aganović, endokrinolog-dijabetolog, govorio je o važnosti pravovremenog uočavanja promjena na koži uzrokovanih dijabetesom kako ne bi došlo do posljedica, poput amputacije donjih ekstremiteta. Dr. sc. Dino Pavičić, internist savjetovao je da svaki put kad osoba primijeti jedan od simptoma koji bi mogao upućivati na dijabetes ode na kontrolu kod svog obiteljskog liječnika. 'Postoji nacionalni program za rano otkrivanje šećerne bolesti prema kojem bi svaka osoba starija od 50 godina trebala kontrolirati šećer jednom u dvije godine, a ako se radi o pretilim osoba ili osobama koje u obitelji imaju dijabetičare, onda još i ranije', objasnio je prof. dr. Željko Metelko. 

Koliko je važna potpora okoline?

Dr. Ana-Marija Liberati Čizmek, savjetnica Zagrebačkog dijabetičkog društva i dr. Kristina Blaslov iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, upozorile se kako se treba više baviti prevencijom i prisutnima skrenule pozornost na djelatnosti, odnosno potporu koje društva u kojima djeluju pružaju oboljelima od dijabetesa.

Trpimir Vicković, radijski voditelj koji ima dijabetes opisao je kako se nosi s bolešću te stav okoline prema dijabetičarima: 'Mislim da hrvatsko društvo ima puno više razumijevanja za alkoholičare, ljudi ih razumiju, prihvaćaju i suosjećaju s njima. Dok za dijabetičare kažu, pa kaj, imaš dijabetes to ne boli, a sve ti je to od stresa i kilograma. Dijabetes je ozbiljna bolest. Posljednjih 12 godina nisam prošetao plažom bos, zato što mi je liječnik rekao da mi je zbog dijabetesa koža jako osjetljiva te da svako oštećenje može biti jako loše za moje zdravlje. Dijabetičari trebaju i više novca za hranu, ali i ostale stvari, primjerice jedan par mojih čarapa iznosi 200 kuna, a moje cipele vrijede kao automobilske gume. Zbog svega toga, ali i poboljšanja prevencije, vrijeme je da se društvo više senzibilizira i informira o dijabetesu i njegovim posljedicama.'

Prehrana, dijabetes i suha koža

Mag. nutricionizma Sandra Krstev Barać, objasnila je koja se hrana preporučuje u borbi protiv suhe kože: 'Vitamin A, je izvrstan, a nalazi se u zelenoj i žutoj hrani. Vitamin C je bitan za sintezu kolagena i imunitet. Nadalje vitamini B kompleksa koji se nalaze u cjelovitim žitaricama, mesu, ribi. Kod dijabetesa, ali i svih ostalih koji paze na svoje zdravlje uvijek je važna količina hrane koja se konzumira, a najbolje je uzeti onu količinu koja stane u dlan. Maslinovo ulje hrani iznutra i sadrži oleinsku kiselinu koja je bitna i kod dijabetesa i suhe kože i naravno važno je piti dovoljno tekućine.'

Na tribini u interakciji s publikom postavila su se mnoga pitanja, među kojima je možda najvažnije - je li društvo dovoljno svjesno do kakvih posljedica dijabetes može dovesti te o važnosti prevencije ove bolesti.