Što ti prvo pada napamet pri spomenu sapuna, šampona ili losiona? Vjerojatno ne bolest ni zagađenje. No, baš su higijenski proizvodi puni kemikalija koje zagađuju ljudski organizam. Kanadska Zaklada Davida Suzukija, koja proučava štetnost proizvoda, utvrdila je dvanaest nepoželjnih kemikalija, koje se nalaze u 80 posto kozmetičkih preparata.

Zaklada je tim tvarima nadjenula naziv Dirty dozen, što doslovno znači prljavi tucet, a ujedno je i naslov slavnog ratnog filma koji u nas preveden kao Dvanaest žigosanih. Te komponente nose teška latinska ili grčka imena, a mnoge su označene kraticama poput MEA (monoetanolamin), TEA (trietanolamin), BHA (butilirani hidroksianizol), BHT (butilirani hidroksitoluen), DEA (dietolamin), PEG (polietilen glikol) i PAH (policiklični aromatični ugljikovodici).

Najhvaljeniji sastojak krema protiv bora

Za razliku od prljavog tuceta, neki sastojci kozmetike uživaju gotovo nepodijeljeno visok ugled, uključujući koenzim Q10, bambusov ekstrakt, siliku i sepilift.

Ipak, najhvaljeniji je sastojak krema protiv starenja hijaluronska kiselina ili sodijev hijaluronat. Proizvođači se natječu u hvaljenju ovog spoja, korisnici kažu da je on ključan za održavanje mladenačkog izgleda i kvalitete kože, a ni kritičari nemaju ništa protiv nje.

Hijaluronska kiselina je tvar koja prirodno nastaje u vezivnom tkivu ljudi i životinja, a njena je izvorna funkcija pomaganje hrskavici da bude snažna, savitljiva i dobro podmazana. Kiselina pospješuje dovod hranjivih tvari i odvod toksinaiz stanica koje nemaju krvnih žila, kao što su stanice hrskavice. Bez dovoljnih količina ove kiseline, zglobovi postaju suhi i trpe oštećenja.

Pegla bore i ublažava artritis

Za hijaluronat se kaže da izravnava vezivno tkivo, učvršćuje kožu, uklanja ili smanjuje bore i udubine izazvane aknama. Kozmetički proizvodi koji sadrže hijaluronsku kiselinu navodno hidriraju kožu i daju joj glatkiji i sjajniji izgled. Klinička su istraživanja utvrdila da pomaže bržem zacjeljivanju rana te da uklanja ili prikriva ožiljke.

Daljnja su istraživanja pokazala da je hijaluronska kiselina učinkovit tretman zareumatoidni artritis i osteoartritis. U jednoj je studiji 80 posto sudionika iskusilo olakšanje tegoba od artritisa odmah nakon terapije s injekcijama hijaluronskom kiselinom. Bol je bila odsutna ili ublažena idućih devet do 12 mjeseci, nakon čega su bile potrebne nove injekcije radi održavanja prvobitnog poboljšanja.

Hijaluronat se u kozmetičke svrhe primjenjuje i oralno i površinski, no injekcije su najdjelotvornije, jer naš organizam ne uspijeva potpuno apsorbirati kiselinu unesenu oralnim putem zbog njene velike molekularne težine. Ako se hijaluronat uzima oralno, poboljšanja nastupaju nakon dva do četiri mjeseca, nešto kasnije nego od injekcija.

S korištenjem hijaluronske kiseline nisu povezane nikakve ozbiljne neželjene pojave, osim što su neki korisnici otkrili da im je koža blago nadražena na mjestu uboda. Vrlo su rijetko zabilježene i pojave osipa i kožne iritacije nakon uzimanja kiseline oralnim putem.