Zaboravi dijetu, jedi mrkvu i celer
Mrkva, repa, cikla, rotkvica, pastrnjak, hren, peršin i celer dijele istu karakteristiku. Sve su to biljke koje tijekom vegetacije prvo oblikuju zadebljali korijen, a tek onda razvijaju cvat. Prikladno, ovo se povrće naziva korjenastim, a dio biljke zbog kojeg se uzgajajaju razvija se u tlu.
Nažalost, korjenasto povrće nema poštovanje koje zaslužuje. Najčešće, put do tanjura završava u obliku začina ili kao dodatak juhi, iako je potencijal ovog povrća znatno veći. To osobito vrijedi u zimsko doba kada se svježe lokalno voće i povrće može nabrojati na prste jedne ruke, a i cijena im nemilice skače. Korjenasto povrće obiluje vrijednim vitaminima, mineralima i antioksidansima, a ujedno se ubraja među povoljnije namirnice. Dodatno, ima relativno dug rok trajanja pa je zima pravo doba da napuniš smočnicu šarenim korijenima, obogatiš svoj jelovnik i možda otkriješ nove okuse.
Svestrana mrkva
Zahvaljujući simpatičnome Zekoslavu Mrkvi brojne su generacije upoznate s vrijednim prehrambenim svojstvima mrkve. Ovaj zlata vrijedan plod prihvatljive cijene krasi gotovo neznatna energetska vrijednost (100 g osigurava 41 kcal), ali i cijela plejada blagotvornih nutrijenata. Najpoznatiji sastojak mrkve je zasigurno antioksidans beta karoten kojem mrkva duguje svoju intenzivnu narančastu boju. Beta karoten štiti od bolesti srca i karcinoma, a u ljudskom se tijelu transformira u aktivan oblik vitamina A neophodan za proces vida. Dodatno, beta karoten je prijatelj kože, osobito one izložene štetnim sunčevim zrakama. Mrkva je odličan izvor i vitamina K, vrlo dobar izvor vitamina C i kalija, a sadrži i znatne količine vitamina B1, B6, niacina, mangana, magnezija, molibdena i kalcija.
Provjeri dobivaš li iz svojih svakodnevnih obroka dovoljno kalcija.
Poput brojnog drugog povrća, mrkva obiluje prehrambenim vlaknima. Prehrambena vlakna imaju važnu ulogu u redovitom pražnjenju crijeva, zbog čega se štetni toksini kraće zadržavaju u organizmu i na taj se način minimizira rizik od brojnih opasnih stanja. Osim toga, prehrana bogata vlaknima može biti od koristi u reguliranju tjelesne mase jer vlakna pridonose osjećaju sitosti. Dodatno, hrana bogata vlaknima zahtijeva više žvakanja, pa osoba nije u mogućnosti unijeti velike količine hrane, a time i energije, u kratkom vremenu.Vlakna sadržana u mrkvi pomažu i smanjenje razine kolesterola u krvi.
U kulinarstvu mrkva je uistinu svestrana namirnica. Odlično se slaže s drugim povrćem, dopunjava mesna jela, upotpunjuje salate, a neizostavan je sastojak juha i variva. Može se pripremati na bezbroj načina, a u slučaju napadaja gladi najbolje ju je grickati sirovu, baš kao Zekoslav Mrkva. Zbog svoje slatkaste arome, mrkva nije nepoznata namirnica ni u pripremi slastica. Najpoznatiji je kolač od mrkve, a odlično se slaže i s đemovima, voćem i orašastim plodovima. Sok od mrkve je još jedan način na koji možeš uživati u okusu i blagodatima ovog povrća.
Blagotvorni celer
Celer je na glasu kao vrlo ljekovita biljka. Unatoč tome, najčešće se koristi kao začin. Sa 14 kcal na 100 g svježe namirnice, celer je šampion u skupini niskokaloričnog korjenastog povrća.
Odličan je izvor vitamina C te vrlo dobar vitamina B6 i minerala kalija, natrija, folne kiseline i mangana. Osim toga, celer sadrži i kalcij, fosfor, željezo i magnezij te vitamine B1, B2 i A. Zbog jedinstvenog sadržaja kalija i natrija celer ima diuretička svojstva.
Celer sadrži ftalide - spojeve iz skupine fitokemikalija kojima se pripisuje sposobnost smanjenja krvnog tlaka. Ftalidi, naime, opuštaju mišiće arterija i na taj način reguliraju krvni tlak. Osim toga, celer sadrži i spoj kumarin za kojeg se smatra da neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala i na taj način štiti od karcinoma. Zbog visokog sadržaja eteričnih ulja i terpena, djeluje antibakterijski i antimikotički u sluznicama crijeva i mokraćnih puteva.
Osim u juhama, celer je odličan dodatak salatama. Poput pastrnjaka, vrijedna je zamjena krumpiru pa se može peći ili pak od njega praviti pire. Dobro se sljubljuje i s mesom, osobito mesom divljači, a poživit će i svako jelo napravljeno u woku. Sirova celerova stabiljka je odlična grickalica za osobe na redukcijskoj dijeti.
Sok od celera također utječe na ravnotežu menstrualnog ciklusa.
Supermoćna cikla
Korjenasto povrće upečatljivo ljubičaste boje najčešće se konzumira zimi, ali i tijekom cijele godine u konzerviranom obliku. Zimi lako dostupna cikla često se povezuje s povoljnim utjecajem na imunitet, a jedan je od najpoznatijih narodnih lijekova za slabokrvnost.
Cikla je riznica raznovrsnih vitamina, minerala, neprobavljivh vlakana i biljnih kemikalija. 100 g svježe namirnice sadrži tek 43 kcal što je čini niskokaloričnom, lako probavljivom namirnicom bogatom vrijednim nutrijentima.
Tamno crvenu boju cikla duguje skupini crvenih pigmenata koji se nazivaju betacijanini. Te su tvari ujedno moćni antioksidansi kojima se pripisuju brojni povoljni učinci, kontretno na sniženje krvnog tlaka i kolesterola u krvi te poticanje rada jetre. Upravo zbog snažnog učinka na rad jetre, cikla čini neizostavan dio svakog detoksikacijskog programa.
Zanima te kako izgleda jedna cijela detoksikacijska dijeta namijenjena čišćenju organizma?
Cikla je posebno bogata mineralima: kalijem, fosforom, kalcijem, magnezijem, manganom, željezom, bakrom, selenom, jodom i kobaltom zahvaljujući kojima se uspješno suprotstavlja starenju. Sadrži i vitamine B skupine među kojima se najviše ističe folna kiselina te vitamin C. Zbog bogatstva prehrambenih vlakana, cikla učinkovito normalizira probavu.
Cikla se može poslužiti kao salata uz raznovrsna vegetarijanska i mesna jela, odlično pristaje uz mladi kukuruz, a može se i umiješati u krumpir pire koji tada poprima zanimljivu boju posebno privlačnu mališanima.
Cikla je i odlična namirnica za pečenje u pećnici, a najbolje se sljubljuje sa svinjetinom i patkom.
Korjenasto povrće za početnike
Korjenasto povrće je uistinu zahvalno; relativno dug vijek trajanja čini ga odličnom namirnicom za zimske tmurne dane. Ipak, kako bi maksimalno iskoristili blagodati i arome ovog povrća valja primjeniti nekoliko korisnih savjeta:
- Pri kupnji biraj čvrsto povrće bez napuknina, izblijeđenih dijelova ili tamnih mrlja jer je to znak starenja
- Korjenasto povrće čuvaj u hladnjaku u peforiranoj plastičnoj vrećici ili umotano u papir (optimalno 2 tjedna)
- Izbjegavaj čuvanje korjenastog povrća u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, jer proizvode plin etilen koji može promijeniti okus povrća
- Pri čišćenju postupaj pažljivo, skidajući nježno (najbolje četkicom ili nožem za štedljivo guljenje) tek površinski sloj
- Kada pripremaš jela s ciklom, zaštiti radnu površinu, a na ruke stavi plastične rukavice kako koža ne bi upila boju cikle koja se vrlo teško uklanja.
- Kada pirjaš korjenasto povrće (što je odličan način pripremne namirnice zimi) pusti ga da se pirja u vlastitom soku i dodaj tek malo vode – tako će povrće biti hranjivije, ali i ukusnije
Zapostavljeni pastrnjak
Unatoč brojnim nutritivnim i ljekovitim svojstvima, pastrnjak u nas ne uživa osobitu popularnost. Koliko mu time činimo krivo svjedoči i činjenica da sadržajem vitamina i minerala nadmašuje rođakinju mrkvu.
Tako 100 g ovog jakog i slatkastog korijena osigurava tek 55 kcal, a osobito se ističe sadržajem kalija. Također, bogat je magnezijem, bakrom i sumporom te vitaminom C. Visok sadržaj prehrambenih vlakana razlog je što se konzumacija pastrnjaka povezuje sa smanjenim rizikom od bolesti srca i krvožilja, a nerijetko se dovodi u vezu i s uspješnom borbom protiv celulita budući da potiče eliminaciju suvišne tekućine iz organizma.
U borbi protiv celulta, osim pastrnjaka mogli bi ti pomoći i anticelulitni tretmani.
Moguća primjena pastrnjaka u kuhinji je raznolika. Osim u juhi, čini odličan sastojak pita, a može se peći i kuhati baš kao i krumpir. Štoviše, nasjeckan na tanke ploške i pržen u dubokom ulju daje ukusan čips, nutritivno vrijedniji od inačice od krumpira. Usitnjeni pastrnjak služi kao odličan začin za jela od kiselog kupusa i bundeve.
Možeš ga ubaciti i u juhu od bundeve!