Stupanj zastupljenosti vode u organizmu ovisi o građi tijela. Različite stanice sadrže različite količine vode. Mišićne stanice, primjerice, sastoje se od 70 do 75 posto vode, dok masne stanice imaju samo 10 do 15 posto vode. Stoga osobama koje imaju više mišićnog tkiva, primjerice sportašima, veći postotak tjelesne mase potječe od vode, pa time oni imaju i veće potrebe za tekućinom, kaže nutricionistica Vranešić Bender, koja ističe da je žeđ jako loše razvijen mehanizam. Naime, kad je osjetite, već si djelomično dehidrirala.

Gazirani napitci napuhuju želudac

Tjelesne potrebe za vodom ovise o temperaturi, stupnju tjelesne aktivnosti, funkcionalnim gubicima, metaboličkim potrebama i dobi. "Voda je potrebna za pravilan rad metabolizma. Osnovno pravilo kaže da je za unesenih 1000 kcal potrebno oko 1000 ml vode. Dnevno potrebnu količinu vode možeš izračunati i tako da pomnožiš tjelesnu masu u kilogramima s 0,3 dl. Dvije trećine tekućine unese se pićem, a ostali dio osigurava hrana. Stariji ljudi na dan trebaju popiti najmanje 6 do 8 čaša, odrasli zdravi ljudi 8 do 10 čaša, a ljeti i 12 čaša na dan.

Ljudima koji se bave tjelesnom aktivnošću za svakih pola sata vježbe preporučuje se dodatni unos 0,5 l tekućine. Fizički rad ili jaka tjelesna aktivnost podižu potrebe za vodom jer se više vode gubi putem znoja i više vode treba za povišen metabolički rad zbog tjelesnih aktivnosti", kaže Vranešić Bender. Gazirani napici ne hidriraju tijelo dovoljno. Ugljikov (IV) oksid (CO2) iz gaziranih pića napuhuje želudac i stvara pojačan osjećaj punine, zbog čega popiješ puno manju količinu tekućine.

Tekućine koje dehidriraju organizam

Uz to, kava i alkohol imaju diuretski učinak, što ih čini "tekućinom bez tekućine", pa je popratna čaša vode važan dio takvih napitaka. Prirodni voćni i povrtni sokovi, nezaslađeni čajevi i sportski napici dobar su izvor vode, vitamina i minerala i pravilan odabir prilikom pojačanog gubitka tekućine, no svakodnevno glavni izbor ipak treba biti voda, kaže dipl. ing. preh. teh. Karmen Matković Melki. Dehidracija podrazumijeva prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja kao posljedica proljeva, povraćanja, pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine.

Pomoću vodomjera otkrij koliko vode trebaš na dan.

Bubrezi vole vodu

Preporučena dnevna količina unesene vode za optimalan rad bubrega varira i ovisi prvenstveno o dobi i spolu. Opće smjernice za odraslu dob su oko 3,7 litara na dan za muškarce i 2,7 l za žene, pri čemu voda podrazumijeva svu vodu sadržanu u hrani i piću te svu vodu za piće, kaže dipl. ing. Matković Melki.

"Jedan od prvih znakova dehidracije i signal tijela na hitnu hidraciju je osjećaj žeđi. Vrlo blag gubitak tekućine može se prepoznati po tamnijoj boji mokraće, a već blaga dehidriranost, odnosno gubitak od 1 do 2 posto tjelesne mase, uzrokuje nervozu, glavobolju, pa i zatvor. Teška dehidracija uzrokuje veći gubitak energije, što se prepoznaje kroz umor i pospanost, suhu i ljepljivu kožu, ispucale usne te smanjeno znojenje, zbog čega može doći do povećanja temperature, grčeva u ekstremitetima i mučnine", kaže nutricionistica Matković Melki.

Simptomi kod gubitka tekućine, osobe teške 75 kg

• 1 % ili 4 dl - osjećaj žeđi
• 1% ili 8 dl - porast tjelesne temperature
• 2% ili 1, 5 l - gubitak izdržljivosti i poremećaj organizma pri regulaciji tjelesne temperature
• 4% ili 3 l - gubitak snage
• 5 % ili 3, 8 l - pojačani puls, grčevi, povraćanje
• 10% ili 7,5 l - potpuna iscrpljenost, psihička poremećenost i gubitak svijesti
• 15 % - 11 l - nastupa smrt

Doznaj možeš li se predozirati vodom.