Ovaj hvale vrijedan potez koji će usmjeriti učenike da odgovorno traže i koriste namirnice, te da već tijekom školovanja aktivno sudjeluju u osvještavanju, slijedi trenutno 317 drugih odgojno-obrazovnih ustanova diljem Hrvatske koje imaju status Eko-škola. Nacionalni koordinator Eko-škola u Republici Hrvatskoj je Udruga Lijepa Naša, koja je projekt „Mi jedemo odgovorno“ osmislila zajedno s 9 udruga iz 9 zemalja članica Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEE).

Jedan od glavnih problema koje ovaj projekt želi osvijestiti je upravo opasnost navika kojima se iscrpljuje biološki kapacitet Zemlje. Ukazuje se na to da je upravo hrana, odnosno proizvodnja hrane najbitniji faktor za promjenu smjera prema održivosti planeta. Trenutno je proizvodnja hrane najveći potrošač i zagađivač pitke vode zbog uporabe gnojiva i pesticida te glavni uzrok deforestacije i dezertifikacije. Isto tako uzrok je smanjenju biološke raznolikosti te doprinosi globalnom zatopljenju više od svih prijevoznih sredstava na Zemlji zajedno.

Upravo zato su udruge, učitelji i ravnatelji odlučili postaviti prioritet na odgovornoj prehrani, čiju je definiciju 2006. postavio „Council of Europe“: „Prehrana je odgovorna kad se uzme u obzir njezin utjecaj na kvalitetu ljudskog života u svim njegovim dimenzijama: zdravlje, upravljanje prirodnim resursima, gospodarstvo, prostorno planiranje, okoliš, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti, društveni život, kultura, itd."

U utorak su se školi Eugena Kumičića uz edukaciju prezentirala i jela spravljena od isključivo biljnih namirnica koja su složili kuhari i članovi udruge Avokado koja se bavi promocijom biljne prehrane: Ana Stuparić, Neven Milić te Ivor Madžar, čiji je naglasak bio na hrani koja je u skladu s očuvanjem okoliša. „Tijekom ove školske godine u našu školu uveli smo i jedan bezmesni dan.“ – rekao nam je učitelj glazbenog Mladen Ergić koji je bio koordinator cijelog događaja. Na taj potez su se odlučili jer, kako kaže, „Najbitnije je biti primjer za druge, ako nešto želimo promijeniti.“.

Da su stvarno primjer, dokazali su i brojnim plakatima o potrošnji vode, količinama šećera u slatkim napicima, raširenosti palminog ulja u proizvodima i sl., koje su učenici kao ključni dio jedne Eko-škole izradili povodom ovoga projekta. Isto tako, školske kuharice su s velikim zanimanjem sudjelovale u izradi hrane kako bi primjenom iste u budućnosti učenicima mogle omogućiti veću raznolikost zdravijih jela koja podržavaju ono što učenici sve aktivnije primjenjuju.