'Smeta mi sve što pojedem!', uzrok bi mogla biti intolernacija na histamin
Histamin proizvode stanice naziva mastociti, posrednici u upalnim procesima. Kod alergijskih reakcija, oslobađaju se izuzetno visoke koncentracije histamina u krvotok jer organizam stvara pretjerani imunološki odgovor na tvari koje zapravo ne predstavljaju opasnost. Uz ovo obrambeno otpuštanje histamina, postoji stanje u kojem histamin nije posljedica, već dio uzroka, a to stanje se naziva intolerancija na histamin ili histaminska preosjetljivost.
Intolerancija na histamin se rijetko prepoznaje kao potencijalni uzrok tegoba i to iz nekoliko razloga. Prije svega, osobe kod kojih je histamin problem smatraju da im organizam reagira na svu hranu koju konzumiraju. Isto tako, često se smatra da tegobe od unosa hrane moraju biti probavne prirode, no simptomi intolerancije na histamin su različiti i mogu se manifestirati na više različitih organskih sustava pa se nerijetko niti ne dovode u vezu s hranom. Neki od njih su migrene, depresija i anksioznost, mučnina i povraćanje, upala sinusa, ubrzan rad srca pa čak i otekline po tijelu. Ipak, ključna poveznica svih simptoma je previsoka koncentracija histamina u krvi koju tijelo ne uspijeva učinkovito sniziti.
Kako dolazi do reakcije organizma na histamin?
Teoretski, jednom kada se histamin otpusti u krvotok i odradi svoju ulogu u obrani organizma, dolazi do njegove razgradnje jer je opasnost za organizam prošla. Postoje dva glavna enzima koja to čine, a najznačajniji je diaminoksidaza (DAO enzim). Prisutan je u mnogim tkivima, no najveću aktivnost ima u epitelnim stanicama crijeva. Ukoliko je njegova koncentracija niska, histamin se neće u potpunosti razgraditi što može dovesti do raznih tegoba.
Inače, nisku koncentraciju DAO enzima mogu uzrokovati brojni čimbenici poput poremećaja propusnosti crijeva, bakterijskog prerastanja tankog crijeva (SIBO), unosa inhibitora enzima iz namirnica poput crnog i mate čaja i alkohola, nutritivni deficiti, ali i mutacije u određenim genetskim kodovima. Posljedično dolazi do prisutnosti visoke koncentracije histamina u krvi koju može uzrokovati i unos hrane bogate histaminom, pretjerana proizvodnja histamina u organizmu te unos lijekova koji potiču otpuštanje histamina (opijati, kontrasti, analgetici poput metamizola, nesteroidni antireumatici i aminosalicilati).
Začarani krug histamina i estrogena
Dismenoreja je naziv za bol koja se javlja prije i/ili tijekom menstruacije i često zahtjeva upotrebu analgetika. Smatra se kako je pojava boli dio uobičajenog odgovora tijela na kontrakcije maternice, odnosno djelovanje ženskih spolnih hormona. Međutim, krivac za stanje dismenoreje može biti upravo histamin. Naime, histamin može stimulirati sintezu estrogena vežući se za tzv. H1 receptor koji je najzastupljeniji u endotelnim stanicama, glatkim mišićima, nadbubrežnoj žlijezdi i centralnom živčanom sustavu. Stimulacija H1 receptora često dovodi do vazodilatacije, urtikarije, svrbeža i abdominalne boli.
Posljedica vezanja histamina na receptor je povećana produkcija estrogena što pak može dovesti do povećane produkcije prostaglandina, uzročnika bolnih kontrakcija maternice tijekom menstruacije. S druge stane, histamin ne utječe značajno na sintezu progesterona, što znači da nema zaštitnog učinka progesterona na proizvodnju prostaglandina. Zanimljivo, smanjena koncentracija progesterona može uzrokovati smanjenu aktivnost DAO enzima i samim time povećanu koncentraciju histamina.
Kontinuirano visoka koncentracija histamina može dakle ležati u podlozi estrogenske dominacije, osobito ako se javlja u kombinaciji s neadekvatnom prehranom, nedostatkom sna, manjkom tjelesne aktivnosti i stresom.
Kako se dijagnosticira intolerancija na histamin?
Prije same dijagnoze histaminske preosjetljivosti, potrebno je isključiti mogućnost postojanja alergije na hranu koja spada u imunološke reakcije pa se sukladno tome provode determinacije specifičnih IgE antitijela koji se vežu za membrane mastocita te kožni ubodni test. Ako sumnjate na histaminsku preosjetljivost, morate imati barem 2 tipična simptoma koji se smiruju ukoliko se iz prehrane izbaci histamin.
Laboratorijski se koristi određivanje aktivnosti DAO enzima u serumu, a komercijalno je na raspolaganju i određivanje histamina ili njegovog razgradnog produkta N-metilhistamina iz plazme, stolice ili urina. Rezultati koji pokazuju povećane vrijednosti histamina i manjak DAO enzima daju naslutiti da u podlozi vaših tegoba stoji histaminska intolerancija
Namirnice koje sadrže histamin
Nakon što se utvrdi da se radi o histaminskoj preosjetljivosti, prvi korak je eliminacija histamina iz prehrane. No, histamin se vrlo teško može u potpunosti izbaciti iz prehrane jer je zastupljen u velikom broju namirnica, što znači da rečenica „smeta mi sve što pojedem“ stvarno može imati smisla. Osim toga, potrebno je eliminirati i namirnice koje mogu inhibirati DAO enzim čak i ako te namirnice ne sadrže visok udio histamina.
Histamin (ili inhibitori DAO enzima) zastupljeni su primjerice u konzerviranom i ukiseljenom povrću, suhomesnatim proizvodima, dimljenom mesu, alkoholu, crnom i mate čaju, svježem povrću (najviše u špinatu, gljivama, rajčici i patlidžanu), soji, kvascu, kruhu i pekarskim proizvodima, čokoladi, kavi, svježem i suhom voću, avokadu, svinjetini, indijskim oraščićima, suncokretovim sjemenkama i fermentiranim mliječnim proizvodima.
Kako smanjiti simptome intolerancije na histamin?
Udio histamina u hrani ovisi o mnogim čimbenicima kao što su uzgoj, termička obrada i pohrana namirnica. Kako bi smanjili udio histamina, voće i povrće kuhajte ili pripremajte u obliku kompota. Izbjegavajte konzumaciju odstajale hrane jer se u takvoj hrani razvijaju bakterije koje razgradnjom aminokiseline histidina stvaraju histamin. Jedan od uzroka intolerancije na histamin mogu biti određeni nutritivni deficiti. Tako primjerice, deficiti vitamina B6, vitamina C i bakra mogu uzrokovati manjak DAO enzima jer su navedeni nutrijenti njegovi kofaktori.
Zanimljivo, hrana koja može smanjiti simptome histaminske preosjetljivosti je crna riža, ali i hrana koja sadrži kvercetin (ili suplementacija kvercetinom). Kvercetin je prirodni antihistaminik i pripada u skupinu flavonoida. Zastupljen je u jagodama, rajčici, grožđu, brokuli, luku, komoraču, celeru, slanutku, šljivama i artičokama. Ipak za prave rezultate potrebno su veće doze kvercetina koje je moguće postići tek pripravcima. Kao prva pomoć kod akutnih stanja može se posegnuti i za dodatkom koji osigurava enzim diamin oksidazu i na taj način spriječiti neželjene rekacije na hranu bogatu histaminom.
I za kraj, s obzirom na eliminaciju velikog broja namirnica, poželjno je napraviti plan prehrane i suplementacije u suradnji s nutricionistom jer je za kontrolu stanja histaminske preosjetljivosti potrebno osigurati dovoljno energije, mikro- i makronutrijenata i fitokemikalija koji će umanjiti tegobe i oporaviti sve organe, a pogotovo crijeva.
Više stručnih informacija o odnosu hrane i zdravlja potražite na stranici Funkcionalna medicina