Pri mjerama opreza i samoizolaciji ne radi se o meni, već o drugima. Ako sam ja zdrav, dobrog imuniteta, hranim se zdravo i bavim se sportom, a postanem prijenosnik virusa, svojim ću neodgovornim ponašanjem jako ugroziti nekoga tko je ranjivijeg imuniteta u mojoj blizini (djedovi i bake, osobe s kroničnim bolestima).

Corona virusna pandemija bit će mjerilo sebičnosti ili solidarnosti civilizacije

Ne radi se o meni, već o drugima! Karitativnost i solidarnost na djelu! U ovakvim situacijama svi misle da imaju pravo na mišljenje, a ponajviše oni koji ne znaju osnove biologije i virologije. Takvi ponajviše stvaraju paniku. Panika znači = blizina epidemiološke katastrofe. I širenje corona virusne katastrofe. Kupovanje 17 kilograma naranči, 20 kilograma brašna i 20 kilograma svježe piletine koje ne stanu u kapacitete zamrzivača znak je kolektivne panike.

Dovoljne su zalihe za cca 14 dana

U slučaju da i dođe do privremenog zatvaranja dućana, valja imati zalihe za cca 14 dana. Ne za 14 mjeseci. Količina i vrsta namirnica koje kupuju mnogi ljudi su - nerazboriti. Umjesto konzervi graha, ribica i mesa te staklenki miješane salate, kiselog kupusa, itd. mnogi ljudi pokupovaše goleme zalihe lakokvarljivih namirnica.

Kada, nadamo se, ova epidemiološka kriza prođe, kamo ćemo s desecima (tona) ucrvljenih i užegnutih brašna iz kućanstava. Kamo ćemo s pljesnivim narančama, proklijalim i pozelenim krumpirima, i pokvarenim piletinama?

I hoće li doći do intoksikacija hranom i slabljenja imuniteta, kao baš posve suprotnost željenom učinku – jačanju imuniteta?

Kupujete li svježe povrće i voće, budite razboriti je li isto doista svježe ili zaštićeno folijom, ili je bilo izloženo u trgovačkim centrima opipavanju od strane raznih ljudi koji možda nemaju iste higijenske mjere kao i vi sami. Opskrba hranom u epidemiji znači razboriti nutritivni raspored energetskog unosa. Jesti energetski učinkovito i nutritivno konkretno.

Npr. ako bi i došlo do gladi, bolje imati u zalihi tablu špeka ili pancete nego 10 kilograma brašna. Probajte i sami zaključiti od čega ćete biti sitiji satima: od 50 grama špeka i glavice luka (ili pola staklenke kiselih krastavaca) ili pak od tričetvrt kile bijelog kruha? O nutritivnoj gustoći i (bez)vrijednosti usporedbe - da i ne govorimo…

Kako sam već i pisao, ne znam kud će ljudi s tim brašnom, planiraju li peći palačinke i štruce kruha. Koji je nutritivni cilj takvog prehranjivanja? Imunitetu čovjeka u pretežitom mirovanju trebaju mikronutrijenti (vitamini, mineralne tvari), fitokemikalije, vlakna, masti, bjelančevine, a ne stotine grama jednostavnih ugljikohidrata i šećera.

Iznimka su sportaši i ljudi koji rade teže fizičke poslove, njima bi možda i spomenute kile brašna mogle dobro doći. Običnom čovjeku, koji je uz to ionako metabolički ugrožen (debljina, krvni tlak) takva hrana ipak ne treba biti baza.

Facebook status od Nenada Bratkovića ipl.ing., mag. nutr., univ.mag.pharm. u cijelosti pročitaj niže.