U nedavno objavljenoj studiji u The Journal of Nutrition tvrdi se da med nije ništa bolji od šećera ili kukuruznog sirupa. Istraživanje je djelom financirano od Američkog National Honey Board (Nacionalnog odbora za med), a ne od industrije šećera, tako da ga se može razmotriti kao relevantno.

Nije manje štetan od šećera i fruktoze iz kukuruznog škroba

U istraživanju je sudjelovalo 55 sudionika kojima su znanstvenici s Grand Forks Human Nutrition Research Centra i Sveučilišta Minnesota davali dnevne doze meda, šećera i  fruktoze iz kukuruznog škroba dva tjedna. Sudionike su podijeli u tri skupine i jednoj su davali med, drugoj šećer, a trećoj fruktozu iz kukuruznog škroba. Nakon dva tjedna sudionicima je izmjerena razina šećera u krvi, inzulin, tjelesna težina, kolesterol te im je izmjeren krvni tlak.

Otkrili su da su im nalazi slični bez obzira koje su od navedenih vrsta šećera unosili. Većina markera je bila ne promijenjena (što ima smisla, jer teško da će se netko drastično udebljati za dva tjedna), ali razina triglicerida (masnoće u krvi odgovorne za bolesti srca) su porasle ispitanicima iz sve tri skupine.

Šokantni rezultati, ali ne za sve

Ljubitelje meda je ova vijest šokirala kao i osobe iz Američkog Nacionalnog odbora za meda. Ali ne i  Američko udruženje za bolesti srca (The American Heart Association) koje je med već ranije smjestilo u isti razred kao i gore navedene  šećere.

Na njihovoj stranici piše: "Pod terminom dodani šećeri se podrazumijevaju svi zaslađivači koji se stavljaju u hranu i pića. Dodatni šećeri ili zaslađivači su oni iz prirodnih izvora kao što su bijeli i smeđi šećer te med, kao i drugi šećeri s kalorijskom vrijednosti dobiveni kemijskom obradom kao što je primjerice fruktoza iz kukuruznog škroba."

Zašto je med ipak puno bolji izbor?

"Činjenica je da med najvećim udjelom sadrži jednostavne šećere: fruktozu i glukozu, no za razliku od konzumnog šećera i kukuruznog škroba koji u osnovi predstavljaju prazne kalorije, med osigurava preko 100 za organizam važnih sastojaka. Tako uz šećere med sadrži organske kiseline, aminokiseline, minerale (željezo, bakar, mangan, silicij, klor, kalij, natrij, magnezij), nešto vitamina C i B skupine te polifenole i aromatske tvari. Unatoč izrazitoj slatkoći , prosječan glikemijski indeks meda kreće se oko 55, a ta brojka označuje umjereni glikemijski indeks. Iako kemijski sastav meda uvelike ovisi o botaničkom podrijetlu, medu se općenito pripisuje antimikrobno, antivirusno i antibakterijsko djelovanje koje je znanstveno dobro dokumentirano. Zaključno, med se tradicionalno smatra ljekovitom namirnicom stoga unatoč visokom udjelu jednostavnih šećera čini kvalitetniji odabir u našoj prehrani od šećera i kukuruznog škroba", objasniola je nutricionistica Sandra Krstev Barać.

Pročitaj što sve šećer može prouzročiti u organizmu i s čim ga je najbolje zamijeniti.