Stres zbog putovanja, nepravilno kombiniranje obroka, pretjerivanje s hranom ili aktivnostima, sve to može poremetiti uobičajene vrijednosti glukoze i izazvati hipo ili hiperglikemiju. Zato osobe sa šećernom bolesti na putovanju češće moraju mjeriti razinu glukoze. 

Kontrola unosa ugljikohidrata

"Osobe sa šećernom bolešću svakako bi se trebale javiti svom liječniku prije odlaska na godišnji radi provjere vrijednosti šećera u krvi, nadopune trakica i ostalog potrebnog pribora, te još ponekog savjeta više", savjetuje mag. Eva Pavić, nutricionistkinja iz KBC Zagreb te dodaje da svakako morate obavijestiti svoje suputnike o svojoj šećernoj bolesti i simptomima hipoglikemije kako bi vam mogli pomoći ako zatreba.

Pravilna prehrana i tjelovježba osnova su u liječanju šećerne bolesti pa i za vrijeme odmora, nažalost, nema smanjene brige ili promjene načina uzimanja obroka. 

"Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor energije, izvor su prehrambenih vlakana, daju okus hrani, ali su i glavni regulator postprandijalne razine glukoze. Kontroliranje unosa ugljikohidrata, bilo brojanjem ugljikohidrata ili procjenom zasnovanom na iskustvu, ostaje ključna strategija u postizanju regulacije glikemije", objašnjava Eva Pavić.

Najbolja preporuka je tanjur podijeliti na četiri dijela

Za dobro zdravlje stručnjaci savjetuju unos ugljikohidrata iz povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki i mliječnih proizvoda umjesto unosa ugljikohidrata iz drugih namirnica, posebice onih koje sadrže dodane masti, šećere ili natrij. S obzirom da su tradicionalno ljetni obroci upravo bogati zadnje navedenim nutrijentima, najbolja preporuka je tanjur podijeliti na četiri dijela, tako da na 1/4 bude riba ili meso, 1/4 hrana bogata ugljikohidratima, a to su kruh i zamjene (mlinci ili tjestenina ili krumpir ili riža ili grahorice), a na pola tanjura neka bude povrće.

" U ljetno vrijeme posebno pazite na svoju prehranu, jer dan je duži, aktivniji smo, više plivamo i hodamo, ali i ljetne slastice mame sa svih strana. Ispunite svoj tanjur pretežno s povrćem i integralnim žitaricama. Kod jela sa mesom, ograničite svoj dio na mjeru 2/3 debljine špila karata. Umjesto masnih jela, kao što su vratina na roštilju, odaberite piletinu (bez kožice), krtu svinjetinu i ribu sa žara. Potražite hranu bogatu vlaknima, kao što su sušeni grah i grašak, leća, i tamno zeleno povrće kao što su brokula, kupus, špinat i kelj. Jela sa zelenim, crnim i šarenim mladim grahom i graškom uvijek su dobar izbor.

Drugi dobar izbor su cjelovite žitarice kao što su smeđa riža, kuskus, proso, heljda, leća i integralni kruh i tjestenina, savjetuje Pavić. Ograničite jela s puno majoneze, kiselog vrhnja i maslaca. Pokušajte izraditi vlastiti preljev s malo maslinova ulja i limuna, bosiljka i ostalih začina. Ako napravite sendvič, koristite integralni kruh sa senfom ili salsa umakom umjesto majoneze", savjetuje Pavić. Nađete li se u restoranu uvijek izaberite meni na kojem je komad ribe ili mesa, puno salate i malo priloga. Za desert možete ponijeti voće, tamnu čokoladu ili popiti samo kavu.