Crijevna flora smatra se važnim čimbenikom u promicanju zdravlja, a dokazi o blagotvornim učincima probiotika na zdravlje čovjeka sve su brojniji. Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine. Promjena sastava crijevne mikrobiote moguća je primjenom određenih sojeva probiotika i prebiotika (posebne vrste vlakana koja služe kao ''hrana'' probioticima).

Bakterije u crijevima

Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet čovjeka, budući da je u crijevu smješteno čak 60 posto stanica imunološkog sustava. Jedan od mehanizama kojim probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore uključuje stvaranje mliječne kiseline koja smanjuje lokalni pH te stoga onemogućuje rast bakterija osjetljivih na kiseli medij. Nadalje, vjeruje se da se, iako vezivanje bakterija na stanice crijevnog epitela nikada nije pokazano in vivo, probiotici natječu s patogenim bakterijama za mjesta na stanicama epitela te tako sprječavaju kolonizaciju patogenih bakterijskih vrsta poput B. vulgatus, Clostridium difficile, Clostridium histolyticum, Listeria monocytogenes, Salmonella choleraesuis, Staphylococcus aureus i određenih vrsta E. Coli.

Pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija svrha je održavanje integriteta epitela, te posljedična zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Ako je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni dosežu submukozu te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremećajima. Također, kada crijevno postaje propusno, mnogi toksini mogu dospjeti u krv i tako putovati do raznih tkiva i organa i izazivati razne poremećaje, primjerice kožne manifestacije poput dermatitisa, ekcema, akni itd.

Dnevna preporuka nutricionista

Probiotike je korisno uzimati putem fermentiranih mliječnih proizvoda, ali i putem dodataka prehrani gdje se nalaze u liofiliziranom obliku u kapsulama, prahu, otopljeni u suspenzijama. Bitno je provjeriti o kojem se soju ili sojevima radi i provjeriti imaju li ti sojevi dokazano probiotičko djelovanje.

Kako izabrati probiotik

Probiotici su svoje mjesto pronašli u brojnim funkcionalnim proizvodima, a najviše se koriste u fermentiranim mliječnim proizvodima. Za početak treba razjasniti da nisu svi jogurti probiotici. Obične bakterije mliječnog vrenja uz pomoć kojih se radi jogurt danas nisu glavni igrači u svijetu fermentiranih mliječnih proizvoda. Posebno su cijenjeni probiotici, specifični sojevi bakterija čiji je dobar učinak na naš organizam znanstveno dokazan. Probiotici se dodaju različitim fermentiranim mliječnim proizvodima, najčešće jogurtu.

Ove bakterije se naime sporo razmnožavaju u mlijeku pa s njima fermentacija u pravilu traje predugo. Probiotički jogurti imaju približno sličnu energetsku vrijednost od 39 do 57 kcal, a koja uglavnom ovisi o udjelu šećera i mliječne masti, budući da su udjeli bjelančevina približno jednaki u svim proizvodima. Dobro je kada proizvodi imaju naznačen broj bakterija koje sadrže i točno definirane bakterijske sojeve. Također, sadržaj kalcija bi bilo dobro naznačiti na pakiranju.

Dobar dodatak probioticima su i prebiotici - vlakna koja služe kao ''hrana'' probioticima i tako potiču njihov rast i aktivnost – to su primjerice, inulin, oligofruktoza, galaktooligosaharidi. Dobar probiotik trebao bi sadržavati barem 10 na osmu bakterija točno određenih sojeva (npr. LGG, BB12 ili LA-5). Poželjno ga je uzimati svakodnevno, primjerice jedan probiotički jogurt dnevno. U određenim situacijama poremećene crijevne mikrobiote može se uzimati i 2-3 jogurta dnevno.

O karakteristikama probiotika s okusom

Probiotici s voćnim okusima u pravilu sadrže više šećera od običnih probiotičkih jogurta, pa je prilikom pregleda deklaracije potrebno obratiti pažnju na količinu šećera i kalorija koje sadrži. Također, dobro je provjeriti sadrži li proizvod prirodne ili umjetne arome i bojila, kao i broj bakterija te sojeve koje sadrži. Danas probiotički jogurti s okusima često imaju i dodatak žitarica, pa tako doprinose hranjivosti i unosu vlakana koja dodatno pospješuju probavu.