Održavanje zdravog i snažnog imunološkog sustava esencijalno je tijekom cijele godine, no posebice je važno tijekom jeseni i zime. Stoga treba na vrijeme osigurati strategiju imuno - podrške koja u svojem žarištu ima jačanje imunološkog sustava prije nego podlegnemo napadu.

Najbolji način za održavanje dobre funkcije imunološkog sustava je konzumiranje dobro izbalansirane prehrane, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje stresa i naglog mršavljenja te osiguravanje kvalitetnog sna.

Da su citrusi zdravi poznato je od davnina. Blagotvorno djelovanje ovog voća vezalo se, s pravom, uz činjenicu da je bogato vitaminom C. Ipak, ostale komponente sadržane u citrusima (folna kiselina, pektin, kalij, brojne aktivne fitokemikalije) itekako doprinose povoljnom utjecaju na zdravlje.

Priroda nam je mudro 'zapakirala' potrebne količine vitamina C i drugih korisnih tvari u zimske namirnice poput naranči, limuna, mandarina i grejpa, koje zajednički nazivamo citrusno voće ili agrumi i zato ga treba učestalo konzumirati u razdoblju prehlade i gripe. 

Limun i limeta

Limun i limetapopularni su pratioci raznih jela i napitaka, a za njima najčešće posežemo u zimskim mjesecima. Limun se nerijetko servira uz topao čaj i med te predstavlja originalno prirodno pakiranje vitamina C.

Znanstvenici ga zovu Citrus limon, a odlikuje se ovalnim oblikom i žutom bojom kore. Unutrašnjost limuna podijeljena je na kriške pa prosječan limun sadrži osam do deset kriški.

Energetska vrijednost 100g limuna iznosi 26 kcal. Sok jednog limuna zadovoljava polovicu dnevne potrebe za vitaminom C, no treba ga popiti svježe iscijeđenog jer na zraku brzo oksidira. Plod sadrži 30% soka u kojem ima 6-8 % limunske kiseline i vitamina C (50-80 mg/100g). Uz vitamin C, limun sadrži skromne količine vitamina B6, kalija i folata.

Uz impresivan sadržaj fitokemikalija, limun je odličan izvor vitamina C – jednog od najvažnijih antioksidansa u prirodi. Vitamin C je jedan od osnovnih antioksidansa porijeklom iz hrane i osnovni tjelesni antioksidans topljiv u vodi. Ovaj vitamin putuje tijelom i neutralizira slobodne radikale. Ujedno potiče stvaranje žuči, pomaže u obrani od virusa i detoksikaciji organizma te pospješuje apsorpciju željeza iz biljnih izvora.

Mandarina

Mandarina  kao član znamenite porodice agruma sadrži brojne tvari koje pomažu u obrani od bolesti. Najznačajnije fitokemikalije koje sadrže mandarine su flavonoidi i terpeni, a važni vitamini koje sadrži su vitamini C i A.

Nije slučajno što ovo voće dozrijeva upravo u doba kad se bude prehlade i viroze, te je preporučljivo posegnuti za mandarinama u svrhu prevencije ovih nevolja.

Naime, vitamin C iz mandarine bolje će se apsorbirati i njegova će učinkovitost biti veća zbog udjela bioflavonoida koji potpomažu djelovanje vitamina C.

Vitamin A dobivamo iz mandarina u obliku beta-karotena, koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Poznata uloga vitamina A je očuvanje zdravih sluznica i kože – prve linije obrane od virusa i bakterija.

Mandarina je idealna poslastica za sladokusce koja ne ugrožava vitku liniju.

Naranča

Pradomovine naranče su Indija i Kina. Ovaj agrum najčešće uspijeva u toplijim ili južnim krajevima.

U nutritivnom smislu karakteristična je po tome što za razliku od ostalih citrusa predstavlja dobar izvor folne kiseline, vitamina iz skupine B vitamina.

Sadrži projne bioflavonoide s povoljnim utjecajem na zdravlje, posebice hesperidin koji štiti od kardiovaskularnih bolesti.

Ujedno su značajan izvor kalija, likopena te beta-karotena.
Zbog slatkog okusa i posebne arome sok od naranče omiljen je napitak tijekom zimskih i proljetnih mjeseci.

U njemu mogu uživati svi osim osoba koje pate od gastritisa i refluksne bolesti budući da često pogoršava simptome žgaravice.

Grejpfrut

Kiselkasto-slatkasto-gorkasti srodnik naranče po mnogočemu je zanimljivo voće. Za njim najčešće posežemo u zimsko doba, kada je na vrhuncu sezone, a dostupnost svježeg voća je ograničena.

Iako njegov kiseli okus ne nailazi na odobravanje kod svih osoba, kao kod naranče koja je ipak pretežito slatka, gledajući sa zdravstvenog aspekta, grejpfrut, posebice ružičasti, prava je riznica korisnih tvari.

Osim što je izvrstan izvor vitamina C i A, jedinstven je izvor fitokemikalija likopena, limonoida i naringina te neprobavljivog vlakna pektina.

Osim što je bogat nutrijentima i odlična okusa siromašan je kalorijama: polovica grejpa osigurava tek četrdesetak kalorija. Ružičasti grejp sadrži likopen, fitokemikaliju iz skupine karotenoida, koja je odgovorna za njegovu boju i zaštitu od štetnih slobodnih radikala.

Za razliku od drugih fitokemikalija, koje su uglavnom proučavane u studijama na životinjama, likopen je višekratno ispitivan u studijama na ljudima, te mu je dokazana zaštitna uloga u rastućem broju karcinoma.

U studijama se najčešće spominje zaštitna uloga kod raka prostate, dojke, endometrija i pluća. Antioksidativna funkcija likopena podrazumijeva zaštitu stanice i staničnih struktura od štete izazvane djelovanjem slobodnih radikala, a to djelovanje važno je i u prevenciji bolesti srca.

Grejpfrut je jedinstven izvor fitokemikalije naringina, koja mu daje karakterističan gorak okus, a u laboratorijskim studijama dokazano da naringin posjeduje inhibicijsko djelovanje na rast stanica tumora.

Skupina fitokemikalija koje se zajedničkim imenom nazivaju limonoidi također je prisutna u ovome voću.

Obojeni dio kore grejpa sadrži d-limonen, fitokemikaliju iz skupine flavonoida, koji djeluje kao snažan antioksidans i pomaže u sprečavanju oksidativnih oštećenja na staničnim strukturama i DNA. Bijeli dio ispod kore također sadrži flavonoide, međutim, želite li uživati u kori, bolje je posegnuti za organski uzgojenim grejpom.

Grejp je niskokalorična namirnica koju bi svaka osoba koja želi izgubiti koji kilogram trebala uvrstiti u svoj jelovnik. Zašto? Grejp sadrži pektin, prehrambeno vlakno koje izaziva osjećaj sitosti.

Ujedno sadrži mnogo kalija, pa posjeduje i diuretski učinak. Pektin iz grejpa u studijama na životinjama pokazao se kao učinkovito sredstvo za sniženje kolesterola.