Mnogostruki pozitivni učinci konzumacije ribe na zdravlje već su nadaleko poznati. Ipak valja skrenuti pažnju i na ostale stanovnike morskih dubina, koji se itekako mogu pohvaliti svojim nutritivnim sastavom.

S obzirom na građu, dijele se u dvije skupine - rakove i mekušce. Najpoznatiji predstavnici rakova su škampi i jastog, dok mekušce čine školjke poput kamenica i dagnji, te mekušci bez oklopa kao što su hobotnica i lignja.

Nutritivna vrijednost plodova mora

Unatoč raznolikostima u građi i izgledu, cijela skupina, poznata pod nazivom ''morski plodovi'', obiluje mineralima i visokokvalitetnim proteinskim sadržajem. Ove namirnice predstavljaju bogat izvor esencijalnih aminokiselina, a odlikuju se niskim udjelom ukupnih masti, što ih čini niskokaloričnom hranom. Uz siromašan sadržaj ukupnih masti, istovremeno posjeduju poželjan profil prisutnih masti, gdje većinski udio čine nezasićene masne kiseline i sveprisutne u morskoj hrani, omega-3 masne kiseline koje prvenstveno pružaju pozitivne učinke na zdravlje srca i krvožilja.

Sve namirnice ove skupine ističu se visokim sadržajem minerala, u prvom redu selena, fosfora, željeza, cinka a zatim i ostalih. Fosfor je važan za apsorpciju kalcija i čvrstoću kostiju, dok je željezo sastavni element eritrocita i neophodan za prijenos kisika do svih stanica u organizmu. Selen posjeduje antioksidativno djelovanje u borbi protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala, a mnoge znanstvene studije pripisuju mu i antikarcinogeni učinak.

Vitamini i nezasićene masti

U sastavu morskih plodova nalazimo značajne količine vitamina B skupine, posebno vitamina B12, čija se uloga očituje u gotovo svim aspektima ljudske fiziologije. Iz skupine B vitamina također nalazimo i vitamin B1, B2, B3, B6 te folnu kiselinu, dok su vitamini A i D prisutni u nešto manjem, ali ne i zanemarivom udjelu.

Ponekad se za plodove mora, izuzev ribe, veže negativna reputacija zbog sadržaja kolesterola i natrija. Unatoč tome, ne predstavljaju opasnost za zdravlje, s obzirom da sadrže nizak udio zasićenih masnih kiselina, a bogati su nezasićenim mastima. Naime, smatra se da veći rizik od povećanja koncentracije kolesterola u krvi, čime se kompromitira zdravlje krvožilnog sustava, pružaju zasićene masnoće, nego kolesterol unesen hranom.

Rižoto od škampi

Sastojci:

• 1/2 kg škampi
• 1/2 šalice riže
• 1/2 dl pjenušca
• 1 šalica koprive
• 1 šalica šparoga

Priprema:

1. Na maslinovom ulju proprži par cijelih škampi, a za kratko vrijeme dodaj očišćene repove škampi i sirovu rižu. To podlijevaj temeljcem dobivenim kuhanjem ljuštura preostalih od čišćenja škampi.
2. Dodaj prethodno blanširane koprive i prethodno prokuhane šparoge.
3. Gotovom rižotu dodaj žlicu vrhnja i 0,5 dl pjenušca.

Zdravstvene i ostale blagodati

S obzirom da su svi morski plodovi siromašni kalorijama, oni predstavljaju idealan odabir za one koji pokušavaju izgubiti suvišne kilograme ili za održavanje željene tjelesne mase. Primjerice, oko 200 g mesa škampa sadržava 36 g proteina i samo 168 kalorija, dok ista količina govedine osigurava 48 g proteina, ali i 360 kalorija. Zahvaljujući niskom sadržaju masti i relativno visokom udjelu proteina, morski će plodovi utažiti glad i osigurati dovoljno hranjivih tvari nužnih za optimalno funkcioniranje organizma, bez suvišnih kalorija.

Često se školjkama, točnije kamenicama, pripisuje afrodizijačko djelovanje. Tu je reputaciju kamenica stekla još u doba starih Rimljana, no ova teorija ima i znanstvenu podlogu. Naime, većina školjaka, a posebno kamenice, vrlo su bogate mineralom cinkom, čiji nedostatak uzrokuje impotenciju kod muškaraca.

Oko 100 g kamenica osigurava 900 % dnevnih potreba za cinkom. Taj mineral, kojem se često pripisuju zasluge za vitalnost, sudjeluje u očuvanju genetskog materijala, potreban je za sintezu testosterona, te se pojačano izlučuje prilikom ejakulacije. Stoga se može zaključiti da je prisutnost cinka u organizmu od velikog značaja za zdravlje reproduktivnog sustava muškaraca, dok su neke studije dale naslutiti da sudjeluje i u stimulaciji ženskog libida.

Selen štiti od kancerogena

Mnoga su istraživanja pokazala prednost hrane iz mora u okviru preventivnog djelovanja na pojavu zloćudnih bolesti, zahvaljujući sadržaju selena i omega – 3 masnih kiselina. Omega – 3 masne kiseline imaju zaštitnu ulogu jer preveniraju razvoj upalnih procesa i smanjuju rizik za neke oblike karcinoma.

Uz cink, u morskim plodovima najzastupljeniji je selen, mineral izraženog antioksidativnog karaktera. Zahvaljujući upravo antioksidativnom djelovanju, selenu se pripisuje sposobnost suzbijanja rasta abnormalnih stanica. Nadalje, smatra se da pozitivno utječe na jačanje imuniteta, što potiče obranu organizma od karcinogena. Posebno dobri izvori selena su jastog, lignja i jakobove kapice.

Osim svih navedenih zdravstvenih blagodati, plodovi mora zauzimaju i središnju poziciju hrvatske gastronomske scene, što posebno dolazi do izražaja tijekom ljetnih mjeseci na Jadranu. Uz brojne blagotvorne učinke na zdravlje, izuzetno su ukusni i nude širok izbor okusa i tekstura. Školjke i škampi su lagani, dok je hobotnica sočna i mesnata. Bilo rakove ili mekušce, zasigurno svatko može pronaći određenu vrstu u bogatstvu morskih plodova, koja će odgovarati njegovim okusnim pupoljcima, ali i džepu.