Tijekom vikenda 17. i 18. travnja na Jarunu su održani Dani otvorenih vrata Kluba jedrenja na dasci Zagreb. Instruktori surfanja izvodili su zanimljive egzibicije na vodi i zabavljali posjetitelje Dana otvorenih vrata, kao i sve one koji su dane vikenda iskoristili za šetnju oko Jaruna.

Svi koji su se tih dva dana prijavili u školu surfanja, dobili su besplatnu članarinu u Klubu, a nekoliko ih je odmah krenulo i s prvim satom jedrenja na dasci, kaže instruktorica Matea Osojnik, tajnica Kluba jedrenja na dasci Zagreb.

"Škola windsurfinga traje tjedan dana, a ponekad i dulje ukoliko je polazniku to potrebno. Trudimo se pristupiti individulano svakome te se prilagoditi svačijim mogućnostima. Cijena škole za starije od 18 godina je 500 kuna, a za mlađe 250 kuna. Klub nudi i zanimljivu opciju za sve one koji se i nakon škole zaljube u taj sport. Ako platiš 100 kuna više, postaješ član Kluba i možeš koristiti svu klupsku opremu do kraja sezone, a sezona traje do svibnja do listopada. Škole pohađaju ljudi svih uzrasta - najmlađa polaznica imala je  5, a najstariji polaznik 77 godina. Upravo je to ono što surfanje čini posebnim - može se naučiti bez obzira na godine, fizičku spremnost, težinu i veličinu", kaže Matea.

Ona se surfanjem počela baviti prije 8 godina, kad je imala 16. Ispričala nam je kako tog ljeta nije imala ništa pametno za raditi u Zagrebu pa je odlučila isprobati nešto neuobičajeno i zanimljvo, a surfanje joj se učinilo kao idealan izbor. Odmah se zaljubila u taj sport, koji je bio drugačiji od svega u čemu se do tada okušala.

Stres nestaje u par minuta na dasci

"Najviše volim osjećaj povezanosti s prirodom, borbu s vjetrom i zvuk vode kako udara u dasku. Osjećaš se kao da si sam na svijetu i da ste samo ti i priroda u tom trenutku bitni. Daska je mjesto na kojem sve brige nestaju i oslobodiš se od svakodnevnog stresa u par minuta", opisuje svoju ljubav prema jedrenju na dasci.

Nekoliko godina nakon što je naučila surfati, Matea je počela raditi i kao instruktorica jedrenja na dasci, najprije na Jarunu, a zatim i na moru. Kaže da danas najviše voli surfati na Jadranu i to u Puntu na Krku i u Sabunikama kod Nina, ali Jarun za nju i dalje ima posebno sentimentalno značenje.

A što misli za koga je jedrenje na dasci idealan sport, upitali smo ju.

"Smatram da bi svatko tko želi promjenu u životu, bijeg od dosadne svakodnevnice, tko se želi malo razgibati, upoznati nove ljude, naučiti nešto novo, provoditi više vremena u prirodi, više vremena uz more i sunce i opustiti se, trebao probati surfanje", odgovorila je Matea Osojnik.

Prije nego što se počneš baviti ovim ili nekim drugim sportom, riješi kviz o prehrani za sportaše!

Mala povijest windsurfinga

Jahanje na valovima u kanuima tisućama godinama bio je trik ribara koji im je omogućavao da prije dođu do obale, započela je priču o povijesti jedrenja na dasci Matea Osojnik.

Stanovnici Polinezije su kroz svoje česte seobe s kanuima skupili puno iskustva i znanja o oceanu te su prvi počeli iskorištavati snagu valova kako bi ih pokretala do obale. Ono što je za kapetana Cooka 1777. godine bilo nešto posve novo, za Polinežane je već bila  tradicija.

Danas se procjenjuje da su prvi bodysurferi postojali već 4000. godine prije Krista, a između 1500. prije Krista i 400. godine poslije Krista pojavili su se i prvi surferi koji su stajali na svojim daskama.

Do snažnijeg razvoja surfanja uz korištenje snage vjetra i valova, odnosno jedrenja na dasci (engl. windsurfing), dolazi patentiranjem prvog sustava za slobodno jedrenje, kada je jedro trokutastog oblika spojeno s plovilom - daskom, i to pomoću zgloba. Taj sustav daje potpunu slobodu postavljanja jedra u sve položaje, zakretanjem i naginjanjem po uzdužnoj, poprečnoj i vertikalnoj osi.

U Kaliforniji su 1966. godine, nakon dužih ispitivanja, surfer H. Schweitzer i inženjer Jim Drake patentirali sustav kojim je daska za jahanje na valovima postala primjenjiva za jedrenje i to je u osnovi ono što se koristi danas.

Popularnost sporta u Hrvatskoj

Prvi jedriličari na dasci u Hrvatskoj se pojavljuju 70-ih godina. Krajem 70-ih počinje organiziranje: najprije osnivanje sekcija pri jedriličarskim klubovima, a zatim i osnivanje samostalnih klubova, kao što je Klub jedrenja na dasci Zagreb, osnovan 1981.

Na inicijativu tog kluba osniva se i Komisija za jedrenje na dasci pri Jedriličarskom savezu Hrvatske, kao komisija za jednu od natjecateljskih klasa jedriličarskog sporta.

Od 1980. godine kontinuirano se održavaju Prvenstva Hrvatske, odnosno Državna prvenstva Hrvatske, i Kup Hrvatske, danas Hrvatski Funboard Cup.

Više info: www.kjd-zagreb.hr