Baš poput pokreta za prava žena i pokret za prava životinja politički je pokret za iskorjenjivanje nasilja i potlačivanja. Pogledaj video u kojem Colleen Patrick-Goudreau iz Suosjećajnih kuhara objašnjava kako se reproduktivni sustav ženskih životinja iskorištava u industrijama mlijeka i jaja.

Anna Langsford u 19. stoljeću borila se protiv pokusa na životinjama

Udruga Prijatelji životinja navodi nekoliko žena koje su, među mnogima, zaslužne za promjenu odnosa prema životinjama. Još uvijek postoji sklonište za životinje koje je davne 1869. osnovala američka aktivistica protiv vivisekcije Caroline Earle White, kao i Women's Animal Center koji je osnovala pod nazivom Women’s Humane Society i to u drugoj polovici 19. stoljeća kada je nehumano postupanje i prema ženama i prema životinjama bio standard.

Protiv testiranja na životinjama borile su se krajem 19. stoljeća Frances Power Cobbe koja je još 1875. godine u Londonu osnovala takozvano Nacionalno antivivisekcijsko društvo i Anna Langsford koja je bila jedna od prvih žena koja se zalagala za vegetarijanstvo u pokretu za prava životinja. Langsford je bila i jedna od prvih Engleskinja koje su diplomirale medicinu i jedina koja je diplomirala odbijajući raditi pokuse na životinjama.

Dr. Jane Goodall najpoznatija stručnjakinja za čimpanze i s 84 godine se bori za njihova prava

Vlatka Balaš iz Prijatelja životinja navodi: „Većini je vjerojatno najpoznatija svjetski priznata stručnjakinja za čimpanze, dr. Jane Goodall, koja se bori za njihovu zaštitu više od 60 godina. Osim toga, drži predavanja i educira javnost o klimatskim promjenama i problemima s nestajanjem staništa životinja te podiže svijest o pravima životinja. Prije 50-ak godina prestala je jesti meso i u međuvremenu postala veganka, a glasno se protivi korištenju životinja za testiranje u laboratorijima i u zoološkim vrtovima.”

Osjećaj je dobar, vidjet ćeš! Moja priča: Kako sam postala virtualna udomiteljica mace bez ušiju

Balaš spominje i dvije cijenjene autorice. Nezaobilazna je Carol J. Adams, američka spisateljica, feministkinja i aktivistica za prava životinja, autorica čuvenih knjiga „Pornografija mesa” i „Seksualna politika mesa”. U svojim djelima i kasnije na raznim predavanjima i konferencijama približila je veganstvo i pokret za prava životinja širokim masama kroz feminističku analizu, uvijek započevši s činjenicom da je nasilje prema životinja upisano u same temelje kulture patrijarhata. Profesorica psihologije i sociologije Melanie Joy, koja je gostovala i u Hrvatskoj, proslavila se svojom teorijom o karnizmu, nevidljivom sustavu vjerovanja, odnosno ideologiji koja uvjetuje ljude da jedu (određene) životinje, što je opisala u knjizi „Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave: Uvod u karnizam".

Tri istaknute aktivistice

Prijatelji životinja izdvojili su i tri istaknute aktivistice za prava životinja. Anita Krajnc, suosnivačica inicijative Toronto Pig Save, postala je poznata 2015. godine, nakon što je optužena za kriminalnu radnju jer je dala vode dehidriranim svinjama koje su čekale smrt u transportnom kamionu ispred klaonice blizu Toronta. Vlasnik klaonice podigao je tužbu protiv nje, no oslobođena je optužbi te je potaknula osnivanje pokreta The Save Movement koji ima više od 200 podružnica u cijelome svijetu i čak nekoliko u Hrvatskoj. 

Fotografkinja Jo-Anne McArthur pokrenula je projekt We Animals kroz koji već više od desetljeća dokumentira životinje korištene za pokuse i iskorištavane za industriju hrane, odjeće i zabave diljem svijeta. Svjedočeći patnji životinja oboljela je od posttraumatskog stresnog poremećaja, ali to ju nije odvratilo od aktivizma, a njezine potresne fotografije redovito koriste brojne organizacije.