Mladi znanstvenik prof.dr.sc. Valerije Vrček nam je povodom izlaska svoje knjige ''Druga strana potrošačkog raja'' – u klopci između bolesti i zdravlja u izdanju Školske knjige objasnio kako uspjeva prakticirati teoriju iz knjige u svakodnevnom životu, te zašto nema mobitel.

Knjiga ''Druga strana potrošačkog raja'' između ostalog postavlja pitanja imamo li potpune informacije o svemu što konzumiramo kao potrošači, te da li smo svjesni opasnosti koje nam donose rješenja za lakši i ugodniji život. Neke od brojnih tema o kojima piše u svojoj knjizi su GMO hrana, korištenje teflona u pripremi hrane, hormonska terapija, lijekovi, mobiteli, mamografija, proizvodi od polikarbonatne plastike, itd. Više o knjizi pročitaj u našoj čitaonici...

Kako prakticirati teoriju iz knjige u svakodnevnom životu?

'Nažalost, knjiga nije napisana kao kuharica, nema recepte niti gotova rješenja kako usvojiti zdrav i siguran život. Knjiga se više bavi pitanjem kako sačuvati zdravi razum. To je mozaik školskih priča o kemijskom nasilju nad hranom, vodom i ljudskim tijelom, o pohlepi nad okolišem, o ekološkim posljedicama komocije, o potjeri za zdravljem, o poremećenoj mjeri sklada i izgubljenim osjećajem za lijepim. Primjeri, njih stotinjak koje koristim, upozoravaju na visoku cijenu koju plaćamo zbog neumjerene potrošnje, zbog konzumiranja, vrlo često, nepotrebnih stvari, sadržaja, suvišnih proizvoda, tehnologija, pa čak i ideja.

Nasilje suvišnog hrani se našom pohlepom, a našom pohlepom hrani se industrija koja je slobodno tržište pretvorila u drugu stranu raja – u pakao profita, moći, dionica i monopola. Moja je knjiga alergijska reakcija i otpor prema onima koji se smatraju vlasnicima konačne istine. Stoga želim da čitatelj otkrije te mehanizme manipulacija, prijevara, kontroverzi... Upravo tome služe priče o štetnosti teflona, polikarbonatne plastike, o piromanima iz spalionica otpada, o mitologiji GM-usjeva, o nuspojavama statina, hormona ili priča o iluziji matičnih stanica'.

Jesmo li ugroženi u ''potrošačkom raju''?

'Potrošački raj je nametnuti okoliš kojeg svi dijelimo na isti način, ali nismo svi jednako odgovorni za njega. Kao znanstvenik dužan sam javnosti pružiti informacije o riziku, prijetnji ili opasnostima koje su podmetnute svima nama u potrošačkom raju. Javnost ima pravo znati. Mnoge su informacije uredno zapisane u znanstvenim studijama, ali rezultati i interpretacije nisu lako dostupne laicima. Ukoliko nemate informacije, ne možete se orijentirati u „rajskoj magli“.

Drugi je problem što se medijski prostor smišljeno zasipa s ''previše'' informacija koje su međusobno kontradiktorne, kontroverzne. Vrlo je često taj informacijski kaos namjerno stvoren, jer odgovara prodavačima magle, patenata i defektnih izuma', objašnjava prof.dr.sc. Valerije Vrček.

Život bez mobitela

Smatra li da se svijet mijenja na bolje ili na gore, zanimalo nas je.

'Nisam prorok, niti vlasnik budućnosti. Ali znam da je mnoge znanstvenike, stručnjake i tehnologe zahvatio fatalizam, pseudoreligija napretka i ideologija ''novoga''. Mnogi proizvodi i ideje, koje prikazujem i prozivam u knjizi, plod su euforije laboratorijskog optimizma'.

'U pohodu na budućnost predstavljaju se kao evanđelisti umjetne inteligencije, genske i nanotehnologije. Prastare fantazije o svemoći našle su danas utočište u sustavu znanosti, pa znanstvenici govore o nadi, spasenju, apokalipsi... Rječnik religije preuzela je znanost. Dakle, svijet na neki način ostaje isti'.

Profesora Vrčeka upitali smo nedostaje li mu mobitel u svakodnevnom životu.

'Nemam mobitel jer je skup, štetan i nepotreban. Ovo posljednje je najvažnije. Smatram da mobiteli narušavaju komunikaciju i oštećuju konverzaciju. Nisam sluga tuđeg slobodnog vremena, niti sam dostupan kada sam vlasnik svog. Osim u rijetkim situacijama, mobiteli su perverzija ljudske potrebe za skladnim i zdravim odnosima'.

Savjet za sve koji žele krenuti s zdravijim i ekološki svjesnijim životom

'Kako krenuti? S knjigom u ruci! Ali na odgovoran način. Potrebno je dobro prožvakati informacije, razlikovati marketing od poštenog rada, interes od prijateljstva, pohlepu od potrebe. Mnogih stvari s crne liste zapisane u mojoj knjizi, možete se već sutra lako riješiti'. No, platit ćete cijenu, jer ćete biti prisiljeni – odlučiti sami! A to ljudi ne vole. Više vole komociju neodgovornosti.

'Kad izazivam ljude da teflonsku tavu izbace iz kuhinje, redovito je pitanje: ''Na čemu ćemo onda peći palačinke?“ Kao da je teflon „stariji“ od palačinki. Izgleda paradoksalno, ali silnim, dakle neumjerenim, razvojem znanosti, izgubili smo mnoga znanja. Možda je vrijeme da ponovno otkrimo toplu vodu', poručuje prof. Vrček.