„Padme je prije dvije godine u Hrvatsku stigla iz Italije, a John John iz Danske. Njihova ljubav koja je donijela potomstvo, sada je tema razgovora u zoološkim vrtovima diljem Europe. Naime, čupavouhi lemuri su prema crvenom popisu Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN-a) kritično ugrožena vrsta i svaka je nova jedinka izuzetno vrijedna“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Posljednji su se put čupavouhi lemuri na istoj adresi rodili prije 18 godina. Ovoga ljeta rođene čupavouhe lemurice zdrave su i lijepo napreduju. Još uvijek sišu majčino mlijeko, no kako u svemu oponašaju roditelje, prije nekoliko su dana počele grickati vrbinu granu te povrće. Ljupke lemurice znatiželjne su i zaigrane, pa se sve odvažnije penju po svemu što ih okružuje.

Iako lemuri na svijet dolaze teški svega 100 grama, već s pet mjeseci toliko su snažni da se uspješno penju na vrhove drveća. Uoči dolaska mladunaca na svijet, majka izrađuje gnijezdo od grančica, lišća te vlastite dlake. Za razliku od majki ostalih lemura koje dok se hrane, mlade nose na trbuhu, majke čupavouhih lemura svoje mlade drže u ustima ili ih ostavljaju na sigurnom.

Spolnu zrelost čupavouhi lemuri dosežu s 20 mjeseci. Život provode u skupinama koje imaju do pet jedinki. Riječ je zapravo o obiteljima koje se sastoje od para i njihovih potomaka. Vlada matrijarhat – na čelu grupe je glavna ženka. Većinu vremena čupavouhi lemuri provode visoko u krošnjama drveća, a najaktivniji su u sumrak i rano ujutro kada traže hranu.

tragedija 330 slonova uginulo zbog cijanobakterije koja se pojavila zbog klimatskih promjena?

U prirodi, kišnim šumama istočnog Madagaskara, žive najviše 19, a u zoološkim vrtovima je zabilježeno da mogu doživjeti čak 35 godina. U prirodi čupave lemure ugrožavaju fosse, madagaskarski mesožderi slični mačkama, ljudi koji se bave krivolovom te oni koji svojim djelovanjem pridonose uništavanju njihova staništa.