Nizozemska je 1. kolovoza 2026. zabranila građanima kupnju, posjedovanje i uporabu vatrometa kategorija F2 i F3. Zabrana će se prvi put primjenjivati tijekom nadolazeće novogodišnje noći. Profesionalni vatrometi, međutim, ostali su dopušteni tijekom cijele godine, uz odgovarajuće dozvole, a moguće su i određene iznimke za lokalne organizatore.

Takvo je rješenje na prvi pogled razuman kompromis: građani više ne mogu samostalno ispaljivati rakete i druge vatrometne proizvode, dok se slavlje seli na organizirana događanja pod stručnim nadzorom. No time se otvara pitanje koje uglavnom ostaje izvan rasprava o zabrani pirotehnike: što se događa s okolišnim posljedicama kada privatni vatromet zamijenimo profesionalnim?

Odgovor znanstvenih istraživanja prilično je jasan. Stručna izvedba može smanjiti opasnost od nepravilnog rukovanja eksplozivnim sredstvima, ali i dalje nastaju dim, lebdeće čestice, metalni spojevi, snažni zvučni impulsi i otpad. Zbog toga je opravdano razmotriti korak dalje od nizozemskog modela: zabranu svih vatrometa namijenjenih zabavi, bez obzira na to tko ih organizira.

Profesionalni vatromet također onečišćuje

Jedno od najizravnijih istraživanja posljedica velikog profesionalnog vatrometa provedeno je tijekom proslave američkog Dana neovisnosti u New Yorku. U radu Skyrocketing pollution: assessing the environmental fate of July 4th fireworks in New York City, objavljenom u časopisu Journal of Exposure Science & Environmental Epidemiology 2025., znanstvenici su pratili onečišćenje zraka i vode tijekom velikog organiziranog vatrometa iznad East Rivera.

Prije događaja koncentracije sitnih lebdećih čestica PM2,5 na mjerenim lokacijama iznosile su oko 10 do 15 mikrograma po prostornom metru. Tijekom vatrometa trenutačne su vrijednosti na jednoj lokaciji premašile 3000 mikrograma, a na još dvije 1000 mikrograma. U uzorcima riječne vode nakon događaja više nego udvostručene koncentracije zabilježene su za cink, olovo, antimon i bakar.

Riječ je o iznimno velikom vatrometu, a izmjereni vrhunci onečišćenja ne predstavljaju dnevne prosjeke niti se mogu izravno preslikati na svaku manju priredbu. Istraživanje nije utvrđivalo koliko je ljudi zbog tog događaja oboljelo. Pokazalo je, međutim, da profesionalno organiziran spektakl može istodobno snažno utjecati na zrak i vodu.

Sličan zaključak proizlazi iz istraživanja dvaju velikih vatrometnih festivala u Južnoj Koreji. U radu Exposure-crossover observations of air pollution after large-scale fireworks in two Korean megacities, Seoul and Busan: Empirical evidence toward sustainable festivals, objavljenom 2025. u časopisu Science of the Total Environment, istraživači su usporedili kvalitetu zraka tijekom festivala s mjerenjima na usporednim danima. Tijekom vatrometa koncentracije lebdećih čestica PM2,5 i PM10 dosegnule su vrijednosti od 7,4 do 12,2 puta više nego na usporednim danima bez vatrometa. Onečišćenje se širilo u smjeru vjetra. To je važno jer posljedice vatrometa nisu ograničene na prostor koji organizator ogradi radi sigurnosti gledatelja.

Što ostaje kad se dim raspline?

Novo istraživanje objavljeno 28. listopada 2026. dodatno je pokazalo da posljedice izgaranja pirotehnike ne završavaju u trenutku kada se vidljivi dim raziđe. Znanstvenici su u radu Evolution of firework-related barium aerosols: insights from single-particle analysis and mass concentration monitoring, objavljenom u časopisu Atmospheric Chemistry and Physics, analizirali čestice koje sadrže barij tijekom proslava u kineskom Guangzhouu.

Na četiri mjerne lokacije zabilježili su koncentracije barija od deset do tisuću puta više od pozadinskih. Uz to su pratili promjene kemijskog sastava čestica tijekom nekoliko sati nakon njihova ispuštanja u atmosferu. Nalazi upućuju na to da vatrometne čestice mogu prolaziti kroz dodatne kemijske procese i nakon završetka ispaljivanja.

Autori pritom naglašavaju da nisu mogli pouzdano kvantificirati akutni zdravstveni rizik takve izloženosti. Mjerenja su provedena u jednom kineskom gradu i njihov se intenzitet ne može automatski očekivati u Hrvatskoj.

No, da sastav onečišćenja tijekom vatrometa može biti znatno drukčiji od uobičajenoga, pokazalo je i domaće istraživanje. U radu Elemental Analysis of Particulate Matter Produced During Firework Events in the City of Rijeka, Croatia, objavljenom 2025. u časopisu X-Ray Spectrometry, znanstvenice Gordana Žauhar, Jagoda Ravlić-Gulan i Marija Čargonja analizirale su uzorke zraka tijekom šest pirotehničkih događanja.

Tijekom jednog novogodišnjeg dočeka koncentracija stroncija u osmosatnim uzorcima bila je 691 put, a barija 243 puta viša od sezonskog prosjeka. Ukupna masa lebdećih čestica pritom nije izlazila iz ranije zabilježenog raspona. To pokazuje zašto je uz ukupnu količinu čestica važan i njihov kemijski sastav. Istraživanje nije procjenjivalo zdravstvene posljedice.

Ptice ne razlikuju privatni od gradskog vatrometa

Drugi je razlog za potpunu zabranu utjecaj vatrometa na životinje. Njima je nevažno je li eksploziju izazvao građanin koji je kupio pirotehniku ili profesionalna tvrtka angažirana za gradsku svečanost.

U znanstvenom radu L-band radar quantifies major disturbance of birds by fireworks in an urban area, objavljenom 2023. u časopisu Scientific Reports, istraživači su radarom pratili ptice u Birminghamu tijekom razdoblja povezanih s vatrometima. U usporedbi s razdobljima bez vatrometa ptice su letjele brojnije i na većim visinama, u dijelu noći kada bi se mnoge inače odmarale.

Još je važnije što poremećaji mogu potrajati nakon završetka slavlja. U radu Wild goose chase: Geese flee high and far, and with aftereffects from New Year’s fireworks, objavljenom 2023. u časopisu Conservation Letters, znanstvenici su pratili 347 divljih gusaka četiriju vrsta tijekom osam novogodišnjih razdoblja u zapadnoj Europi.

Tijekom vatrometa guske su letjele prosječno pet do šesnaest kilometara dalje i četrdeset do sto pedeset metara više nego prethodnih noći. Nakon toga zabilježene su promjene u njihovu traženju hrane, koje istraživači povezuju s mogućom nadoknadom potrošene energije. Ti se rezultati ne mogu primijeniti na sve životinjske vrste niti omogućuju izračun ukupne ekološke štete. Ipak, pokazuju da događaj koji za ljude traje nekoliko minuta može izazvati ponašajne promjene mnogo dalje od mjesta ispaljivanja.

Nedavno istraživanje profesionalnog novogodišnjeg vatrometa u Cape Townu potvrdilo je kratkotrajne promjene ponašanja galebova i morskih medvjedica u blizini luke. Rad Assessing the short-term impacts of in-air firework sounds on marine species in Cape Town, South Africa, objavljen 2025. u časopisu Scientific Reports, temelji se na jednom događaju i ne daje procjenu dugoročnih posljedica. Važan je zato što pokazuje da ni organizirani vatromet ne sprječava uznemiravanje životinja.