Zbog faktora poput urbanizacije, erozije tla, širenja pustinja i klimatskih promjena, broj obradivih površina se smanjuje, a svjetska populacija i dalje nastavlja rasti. Do 2050. očekuje se da će svjetska populacija dosegnuti rast od dodatne tri milijarde ljudi. Istovremeno, očekuje se da će se obradiva površina po glavi stanovnika smanjiti za oko 17%, što znači da ćemo na manje zemlje nego što imamo sada, morati proizvoditi još više hrane, nego što je trenutno proizvodimo. Proizvodnja hrane morat će se povećati za 60% ako do 2050. želimo prehraniti planet.

U isto vrijeme, na Svjetski dan hrane aktualiziraju se i pitanja neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, kao i potreba za podizanjem svijesti o bacanju hrane. Čak trećina ukupno proizvedene svjetske hrane, dovoljno da prehrani 3 milijarde ljudi godišnje, baca se u procesu proizvodnje ili jednostavno završi u kanti za smeće. U toj statistici ni Hrvatska nije iznimka, koja godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane.

Kako prehraniti svijet?

Usprkos nepovoljnim faktorima, postoje načini kako proizvoditi više hrane uz istovremenu zaštitu prirodnih resursa. Ono što je ključno za zatvaranje jaza između potražnje hrane i razine proizvodnje upravo su inovativna i integrirana rješenja u području poljoprivrede, a na nizu takvih rješenja Bayer radi već godinama.

Svaki poljoprivrednik i njegova zemlja je drugačija, no neka znanja u proizvodnji hrane vrijede za sve, bez obzira na veličinu i razliku među njima. Upravo zato, širenjem znanja kako proizvoditi kvalitetnije, više i održivije jedna je od Bayerovih misija u nastojanju da budemo korak bliže da prehranimo svijet.

Na ovogodišnjoj poljoprivrednoj konferenciji za influencere i medije u Monheimu, voditelj Bayerovog Crop Science odjela, Liam Condon, izjavio je kako Bayer ne može sam nahraniti svijet, ali je, predstavljajući neke od rješenja za unaprjeđenje proizvodnje hrane, poput Bayerovog Forward Farminga, niza besplatnih mobilnih aplikacija u poljoprivredi te digitalnih farmi, također istaknuo kako će u svemu tome „napraviti značajan doprinos“.

Mali poljoprivrednici osobito će činiti veliku ulogu u prehrani svijeta s obzirom da čak 50 % ukupne proizvodnje hrane u svijetu čine mali poljoprivrednici, dok je njihov broj u Hrvatskoj također velik: preko 80% poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj manja su od 10 ha. Kako bi se mali poljoprivrednici mogli razvijati, Bayer je razvio individualiziran pristup svakom poljoprivredniku kroz program Forward Farminga, a uz pomoć digitalizacije, mali poljoprivrednici neće morati ulagati ni u skupu mašineriju da bi primijenili zaštitu usjeva, što će im omogućiti da ulažu manje, ali proizvode više i održivije.

O Svjetskom danu hrane

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine širom svijeta 16. listopada – na dan osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima 1945. godine. Svjetski dan hrane obilježava niz organizacija koje se bave zaštitom hrane, uključujući i Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede.

Od 1981. godine Svjetski dan hrane je svake godine usvojio drugačiju temu kako bi se istaknula područja u kojima postoji osobita potreba za djelovanje. Većina tema Svjetskog dana hrane odnose se na poljoprivredu jer samo ulaganje u poljoprivredu, zajedno s potporom u obrazovanju i zdravlju, mogu donijeti napredak u proizvodnji hrane.

Hrana Tri savjeta kako možeš smanjiti bacanje hrane već danas