Točne brojke: Postoci u kojima zagađeni zrak pospješuje bolesti

Shutterstock Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) je kronična upalna bolest pluća koja ometa protok zraka iz pluća. Simptomi uključuju poteškoće s disanjem, kašalj, stvaranje sluzi (ispljuvak) i piskanje
Tvari koje zagađuju zrak u Gradu Zagrebu, ali i drugim gradovima u Hrvatskoj, često mogu biti koncentriranije od propisanih vrijednosti, no nema razloga za zabrinutost.
Vidi originalni članak

Ta je pojava intenzivnija u zimskim mjesecima, u danima kada se magla zadržava duže vrijeme i kada se pojačava uporaba krutih goriva u ložištima kućanstava, a nema vjetrova koji bi te tvari raspršili, napisano je u obrazloženju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zato se kao problematično navodi dugotrajno izlaganje tim otpadnim česticama jer one na sebi mogu nositi i druge opasne tvari poput teških metala.

Povećanje zagađenosti zraka pojava je koja se redovito vraća svake zime i nemoguće ju je izbjeći osim:

  • modernizacijom ložišta kućanstava - prelazak na plin ili korištenje toplinske energije iz toplana
  • korištenjem novih automobila - koji iz svojih ispušnih cijevi ne bi ispuštali nepotpuno sagorjela goriva
  • modernizacijom industrijskih pogona - koji u svojoj djelatnosti ispuštaju zagađujuće tvari i sl.

Izbjegavaj grijanje na kruta goriva Zdravstvene preporuke u slučajevima smanjene kvalitete zraka

Zagreb nije jedini problem u Hrvatskoj

Najbolji je primjer Slavonski Brod za čije se onečišćenje zraka optuživalo isključivo rafineriju u Bosanskom Brodu - kada je rafinerija bila u remontu i nije emitirala zagađujuće tvari, u zraku u Slavonskom Brodu je i dalje bilo koncentracija znatno većih od propisanih vrijednosti, izjavili su iz HZJZ.

Preporučene vrijednosti prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji iznose 25 μg/m3 za PM2,5 i 50 μg/m3 za PM10.

U UNICEF-ovom Clear the air for children navedeni su dokazi o štetnim učincima kratkotrajne izloženosti PM10 po zdravlje, kao što su moždani udar i koronarne bolesti srca, no što se tiče smrtnosti, pogotovo kad je u pitanju dugotrajna izloženost zagađenom zraku, ustanovljen je puno veći faktor rizika za PM2,5 (lebdeće čestice manje od 2,5 μg/m3) nego za grubu frakciju lebdećih čestica PM10 (čestice veličine između 2.5–10 μm).

Koliko se zapravo povećava smrtnost

"Ljudi koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolesti srca i visoki krvni pritisak osjetljiviji su kada je u pitanju onečišćeni zrak. Posebice kada je u pitanju stariji dio populacije. Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povezana je i s moždanim udarom i koronarnom bolesti srca. Jedna studija pokazala je da se smrtnost od bolesti srca povećava za 0,6 % na svakih 20 μg/m3 povećanja koncentracije PM10. Druga je studija pokazala da se za 1,5 % poveća smrtnost od bolesti srca i učestalost prijema u bolnicu za bolesti slabosti srca i srčane aritmije", naveo je UNICEF-ov izvještaj.

No, iz HZJZ napominju kako je veoma važno znati da su granične vrijednosti emisija koje su propisane u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, u načelu daleko ispod koncentracija koje bi mogle izazvati akutne učinke za zdravlje ljudi, uključujući i ranjive skupine.

Iako je sasvim sigurno malo vjerojatno da bi prekoračenja vrijednosti zagađujućih tvari do čak i 10 puta većih od graničnih vrijednosti emisija mogle utjecati na ljudsko zdravlje, HZJZ preporučuje pridržavanje preporuka o izbjegavanju boravka na otvorenom prostoru, a posebice uz ekstenzivne i dugotrajnije tjelesne aktivnosti.

Dodatno naglašavaju da – pretjerana zabrinutost koja je nastupila objavama o „pogibeljnosti zagađenog zraka“ može dovesti do bezrazložne panike i ne vodi ka konačnom rješenju problema zagađenosti zraka ni zaštiti građana koji su potencijalno izloženi tom zraku.

Posjeti missZDRAVA.hr