Stručnjak otkriva hoćemo li osjetiti posljedice požara u Amazoni i Sibiru
Kakav je utjecaj požara u amazonskim prašumama na Europu?
S obzirom na geografsku udaljenost i položaj Brazila u odnosu na Ekvator (većina površine je na južnoj Zemljinoj polutki) može se zaključiti da izravni kratkoročni utjecaj šumskih požara u Brazilu na Europu nije znatan iako postoji teorijska mogućnost da dio čestica koje nastaju šumskim požarima u Brazilu dospije i u Europu putem uzlaznih tropskih struja koje se na visini tropskih oblaka granaju u horizontalne struje prema sjeveru i jugu.
Precizniji odgovor na to pitanje očekuje se od ambicioznog projekta Kopernik Europske komisije čija je zadaća satelitsko i zemaljsko motrenje izvora zagađenja atmosfere i praćenje prijenosa tog zagađenja pomoću globalnih atmosferkih modela što uključuje i praćenje emisije i raspodjele stakleničkih plinova (ugljik dioksida, metana i drugih) koji utječu na recentno globalno zatopljenje.
Nasuprot tome, dugoročno gledano, utjecaj šumskih požara u Brazilu (ako bi se nastavili postojećim intenzitetom) na Europu kao i cijeli svijet mogao bi biti znatan.
Požari su u amazonskim prašumama i na Sibiru, kakav će to cjelokupni utjecaj imati na svijet?
Procjenjuje se da šumarstvo i poljoprivreda proizvode oko 20% globalne emisije stakleničkih plinova uzrokovane aktivnostima čovjeka (Međuvladin panel o klimatskim promjenama, IPCC). Oko polovica navedenih emisija stakleničkih plinova, vezanih za šumarstvo i poljoprivredu to jest oko 10% globalnih antropogenih emisija, posljedica je smanjenja šumskih površina (deforestacija).
Pored eksploatacije drvne mase i krčenja šuma u porastu je pojava sve češćih i jačih šumskih požara s obzirom da su sve češće pojave sušnih razdoblja te toplinskih valova.
Iako postoji niz različitih razloga za pojavu šumskih požara klimatski uvjeti su jedan od bitnih preduvjeta za njihovu pojavu i razmjere. S obzirom da je na području Brazila i Sibira riječ o najvećim šumskim površinama na svijetu te razmjere opožarenih površina utjecaj šumskih požara u tim područjima na globalno zatopljenje mogao bi biti znatan ako bi se nastavili pojavljivati istim intenzitetom.
Kad ćemo osjetiti puninu tih posljedica?
Već sada je zamjetan utjecaj globalnog klimatskog zatopljenja koje se očituje kroz sve češće i jače vremenske ekstreme: češća i dugotrajna sušna razdoblja, pojave jačih oborina i poplava (osobito bujičnih), toplih pa i hladnih valova (praćenih mrazom u vegetacijskom razdoblju), pojava olujnog vjetra (na primjer sredinom svibnja ove godine u Zagrebu), pojava razorne tuče i drugih elementarnih nepogoda.
Porast jačine i čestine vremenskih ekstrema povezuje se s porastom raspoložive toplinske energije i vodene pare u atmosferi. Ako se ne bi provodile mjere ublažavanja globalnog zatopljenja nepovoljni utjecaj globalnog zatopljenja neprestano bi rastao. Klimatski scenariji se obično ograničavaju do kraja ovog stoljeća.
Jesu li ovi požari nepopravljivi?
Jedini način da se izbjegnu nepoželjne posljedice je obnavljanje šumskih nasada na opožarenim površinama. Vrijeme obnove ovisi o tipu šume, sastavu tla i klimatskim uvjetima.
Što svi možemo napraviti da to spriječimo u budućnosti?
Vrlo važan dokument je Pariški sporazum o globalnom zatopljenju iz 2015. Godine kojim se definiraju jasne smjernice što treba činiti da bi se globalno zatopljenje zadržalo na razini 1.5°C odnosno 2.0°C. Cilj je postići nultu neto emisiju stakleničkih plinova do sredine 21. stoljeća. To je ostvarivo prelaskom na zeleno gospodarstvo korištenjem sve više obnovljivih izvora energije i tehnološkim razvojem uz znatne investicije te pomoć zemljama u razvoju. Jedan od ciljeva je i iskorijenjenje siromaštva.