Od pojave prvih modernih ljudi trebalo je 300 tisuća godina do prve milijarde stanovnika na Zemlji. Danas nas je čak osam milijardi kako tvrdi UN, a posljednju milijardu dosegli smo za samo 12 godina. Današnji dan, 15. studeni, UN je proglasio Danom osam milijardi jer se radi o važnom trenutku u povijesti čovječanstva.

Iako postoji i web stranica koja prati trenutnu brojku stanovništva na Zemlji, ona je procijenjena i nije 100 postotno sigurna, posebno zbog mnogih dijelova planeta gdje zajednice žive izvan ove statistike te pandemije koja je u određenim zemljama bila toliko pogubna da nije bilo moguće službeno pratiti sve smrti. U nekim zemljama podaci se prikupljaju sa zakašnjenjem pa je moguće da je ova brojka nešto veća ili manja, prenosi National Geographic. 

Ipak, to je brojka kojom se vodimo i koja neprestano raste zahvaljujući napretku medicine, poljoprivrede, boljih uvjeta života i pristupa čistoj pitkoj vodi. Kroz desetljeća smo smanjili kontaminante u hrani i vodi, unaprijedili lijekove koji su sve dostupniji i otkrili načine kako efikasnije uzgajati hranu te ju transportirati. Znači li to da će populacija rasti istim tempom ili nas čeka nešto drugačije?

Predviđaju se dva scenarija ovisno o našim navikama

Dok tehnološki napredak pogoni dugovječnost, sam način života ljudi i proizvodnja takvih naprednih tehnoloških rješenja mogli bi ugroziti ljudsko postojanje do mjere izumiranja, smatraju stručnjaci. Zagađenje izvora pitke vode, ugrožavanje kvalitete hrane pod cijenu masovne proizvodnje i uništavanje staništa divljih životinja kao i prekomjeran uzgoj stoke sada već značajno utječu ne samo na zdravlje ljudi, nego i predviđeni životni vijek. Posljedice klimatskih promjena već se osjećaju daleko snažnije nego što je to predviđeno, a ciljevi koje si kao čovječanstvo u borbi s njima postavljamo nisu dovoljno oštri kako bi osigurali bolji život za buduće naraštaje. 

Sve to odrazilo se i na UN-ove projekcije o tome kako će se kretati brojke stanovništva u budućnosti. Dodatna ekspanzija kao i nagli pad stanovništva jednako su mogući, a sve ovisi o izborima koje ćemo donijeti mi i generacija mladih koja dolazi. Patrick Gerland jedan je od vodećih ljudi odgovornih za procjenu stanovništva unutar UN-a i tvrdi za National Geographic kako je jedna od glavnih odlika ljudi što se mogu prilagoditi izazovima pred njima i da bismo trebali biti optimistični u pogledu na budućnost, no da se takav pogled gubi ako nastavimo živjeti tempom kojim živimo. "Htjeli mi to ili ne, promjene će se događati, a situacija se neće popraviti sama od sebe. Postoji velika potreba za sadašnjim i budućim intervencijama", zaključio je. 

Najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk vrlo je glasan u svojim stavovima da je pad nataliteta odgovoran za potencijalni kolaps civilizacije, ali ono u čemu se stručnjaci s njime posebno ne slažu je ideja da je pad nataliteta daleko opasniji od samih klimatskih promjena. Iako ne poriče klimatske promjene, Musk smatra da nisu tako opasne kao pad broja rođenih te da je "izgovor" ljudi da ne žele imati djecu zbog uništenja okoliša i klimatskih promjena "potpuna glupost", prenosi CNN. 

Natalitet uistinu pada u globalu, no i dalje je veći od mortaliteta te u konačnici populacija i dalje raste te iako se može dogoditi potencijalni pad broja stanovnika, neće dovesti do totalnog kolapsa civilizacije koji predviđa Musk. "Bolje mu je da se bavi automobilima i tehnologijom umjesto da predviđa putanju civilizacije", izjavio je demograf Joseph Chamie koji je nekada bio na čelu UN-ove sekcije za procjenu stanovništva. 

Trendovi promjene broja stanovnika geološki se jako razlikuju 

Kada usporedimo različite kontinente i zemlje, vidjet ćemo da se broj rođenih i umrlih znatno razlikuje, kao i sastav samog stanovništva. Zbog toga je još teže pretpostaviti brojnost populacije za 10, 50 ili 100 godina. Prvi put u dvije tisuće godina, Kina više nije najnaseljenija zemlja svijeta te je prvo mjesto preuzela Indija. U Kini je 80-ih godina prošlog stoljeća uvedeno pravilo jednog djeteta, no pad u broju rođenih u Kini primijetio se i prije toga, objašnjava Gerland. Taj se trend još više osjetio u vrijeme pandemije pa je tako u 2020. godini rođeno 45 posto manje djece nego 2015. Brojke pokazuju da je sada i SAD prestigao Kinu po broju rođenih. 

Kako se broj rođenih kroz godine u Kini smanjuje, to znači da prosječna starost populacije naglo raste, a broj radno sposobnih osoba opada. Trenutno u Kini na jedno dijete ili umirovljenika postoji tek dvije radno sposobne odrasle osobe, a i to bi se uskoro moglo promijeniti na gore. Sve to čini zdravstvenu zaštitu znatno skupljom i povećava izdatke državi.

S druge strane svijeta, u Africi, slika je potpuno drugačija. Prosječna starost osobe u Nigeriji je 17 godina, što je duplo manje od prosječne osobe u Kini. Iako je i na tim prostorima zamijećen pad u broju rođenih, on je i dalje 20 puta veći nego u Kini. Dostupnost hrane već je velik problem zemalja poput Nigerije, gdje svako treće kućanstvo ima osobu koja preskače jedan obrok dnevno kako bi uspjeli nahraniti ostatak obitelji. 

Hoćemo li u budućnosti moći prehraniti 10 ili 15 milijardi ljudi ovisi isključivo o tome kako ćemo se ponašati kroz narednih 50 do 100 godina, predviđaju znanstvenici. Iako zvuči zastrašujuće i može nam stvoriti osjećaj anksioznosti, mi smo uistinu ključna generacija koja svojim djelovanjem može odrediti kako će život izgledati u narednih nekoliko stoljeća. 
 

UN Nije postignut dogovor o zaštiti mora i oceana predviđen za 2030. godinu