"Štete za stanovnike područja zahvaćenih poplavom su ogromne, od šteta kod stambenih i gospodarskih objekata do šteta u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz pomoć zajednice i osobni angažman stanovnika toga područja, ova godina proći će u izgradnji objekata, a poljoprivredna, osobito biljna proizvodnja morat će u stanje mirovanja", objasnio je prof. Ivo Grgić.

Šteta od 100 milijuna kuna

Kako poplave poput ove koja je zahvatila Slavoniju utječu na obradive površine i općenito na eko sustav, objasnio je Grgić: "Utjecaj poplava je općenito štetan. Osim što dolazi do erozije površinskog, plodnog sloja, dolazi i do mehaničkog i kemijskog onečišćenja, a zadržavanje vode duže od uobičajenog štetno utječe na biljni pokrov i životinjski svijet. Najčešće dolazi do narušavanja uobičajene, prirodne ravnoteže i trebat će izvjesno vrijeme da se ona iznova uspostavi. Ne smijemo zanemariti niti razni naplavljeni otpad, ali on će se ipak lakše prikupiti nego što će se sanirati eventualna kemijska zagađenja."

Prema prvim informacijama poplavljeno je nešto iznad 6 tisuća ha poljoprivrednih površina, a ukupna šteta kod poljoprivrede (usjevi, nasadi i stočni fond) procjenjuje se na oko sto milijuna kuna. Grgić je objasnio kako će poplave utjecati na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj ove godine: "Značajnijih poremećaja na državnoj razini neće biti jer se ipak radi o manjem proizvodnom području. Mjesec je lipanj i već se može reći da je biljna, tržna proizvodnja, za ovu godinu gotova te se mora voditi računa o stočnom fondu koji je u većem broju spašen i nužno mu je osigurati kvalitetnu i dostatnu stočnu hranu."

Što nam je donijela voda iz Bosne?

Koliko će vremena trebati proći da poljoprivredne kulture s tog područja budu zdravstveno ispravne još je rano govoriti, a Grgić kaže da je ohrabrujuće što nema alarmantnih informacija o istjecanju industrijskih štetnih kemikalija, a utješno je i što se strvine uginulih životinja brzo uklanjaju: "Još je rano, dok nisu napravljene najnužnije analize tla govoriti kada će hrana s poplavljenog područja biti zdravstveno ispravna, odnosno tlo spremno za sadnju. Kolika je razina onečišćenja i kojim tvarima još se ništa ne zna.

U poplavnim vodama završili su pesticidi, gorivo za traktore, sadržaji septičkih jama, deponiji stajskog gnoja, a osobno ne raspolažem informacijama i nepoznata nam je onečišćenost vode koja je došla iz Bosne.

Zdravstvena ispravnost poljoprivrednih proizvoda i prerađevina je ionako pod nadzorom mjerodavnih institucija te će nakon ovih događanja nadzor biti i pojačan. Izvjesna opasnost postoji kod ispaše stoke te bi bilo poželjno da se barem u ovoj godini koristi stajski uzgoj. Ali, veća opasnost ne postoji jer potrošači vode računa o podrijetlu proizvoda, a u ovoj godini se i ne očekuje značajnija proizvodnja na poplavljenom području. Veća opasnost je za žitelje tih područja koji trebaju slušati stručnjake o potrebnim mjerama i postupcima kako kod proizvodnje tako i kod potrošnje poljoprivrednih proizvoda i prerađevina"

Metode obnove tla

Grgić je objasnio postoje li metode za obnovu tla i koje su: "Koliko je narušena kvaliteta još ne znamo, ali sigurno da je najjednostavnije ove godine u prehrani stoke ići s više leguminoza (sijena) uz minimalnu obradu tla. U svakom slučaju treba izostaviti dublje oranje dok se ne utvrdi razina i vrsta onečišćenja, ali sam mišljenja da ono neće biti naglašeno niti opasno po čovjeka. Tek nakon potrebnih analiza stručnjaci će dati i preporuke kako sanirati eventualna onečišćenja."

Ako želiš pomoći stanovnicima ugroženih područja, informacije potraži ovdje.