Kako svijet prolazi kroz pandemiju COVID-19, važnost života i postojanja raznih vrsti živih bića došlo je u žarište svih vijesti. Čovjek sada shvaća njegov značaj i utjecaj na druge ljude, ali i prirodu više nego ikad prije.

No, s porastom ljudske populacije, pčele su stalno izložene opasnostima i prijetnjama. Upravo se zbog toga 20. svibnja obilježava Svjetski dan pčela, kako bi bi se podigla svijest o tome koliko pčele doprinose rastu biljaka i raznih drugih usjeva. Također, na današnji dan se obilježava i godišnjica rođenja Antona Jansona, utemeljitelja pčelarstva, stoji na službenim stranicama Svjetskog dana pčela.

Svi ovisimo o opstanku pčela

Pčele i drugi oprašivači, poput leptira i kolibrića, sve su ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti. Oprašivanje je ipak temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 9 0% divljih cvjetnih vrsta biljaka u svijetu potpuno ili barem djelomično ovisi o oprašivanju životinja, zajedno s više od 75 % svjetskih prehrambenih kultura i 35 % globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači izravno doprinose sigurnosti hrane, već su ključni za očuvanje biološke raznolikosti.

Stoga, kako bi se podigla svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se susreću i njihovom doprinosu održivom razvoju, UN je 20. svibnja odredio kao Svjetski dan pčela. Cilj ovog dana jest ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača, koje bi značajno pridonijele rješavanju problema povezanih s globalnom opskrbom hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju. Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov razvoj i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.

Svjetski dan pčela "Ako nestanu pčele, za 4 godine nestat će i ljudi"

Moramo djelovati odmah

Postojeće stope izumiranja vrsta su od 100 do 1000 puta veće od normalnih zbog ljudskih utjecaja. Ako se ovaj trend nastavi, hranjive kulture, poput voća, orašastih plodova i mnogih povrtlarskih kultura, sve češće će zamjenjivati ​​usjevi kao što su riža, kukuruz i krumpir, što na kraju rezultira neuravnoteženom prehranom.

Intenzivne poljoprivredne prakse, promjena u korištenju zemljišta, jednoplodni rast, pesticidi i veće temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju i produženo, kvalitetu hrane koju uzgajamo.

očele ose stršljen Što učiniti nakon uboda pčele, ose ili stršljena?

Što ti možeš učiniti kako bi pomogla pčelama i drugim oprašivačima

Kako bi pomogli, neprofitna organizacija za zaštitu prirode WWF Adria omogućila je da na Svjetski dan pčela, simbolično možeš posvojiti pčelu i tako podržati rad WWF-a na terenu. Na linku OVDJE možeš provjeriti kako to napraviti. 

Nadalje, postoji još načina kako možeš pomoći pčelama, a neki od njih su:

• posadi raznorodne autohtone biljke koje cvjetaju u različito doba godine,
• kada je riječ o otkupu sirovog meda, pobrini se da je on od lokalnih poljoprivrednika,
• izbjegavaj korištenje pesticida, fungicida ili herbicida u vrtovima,
• izradi kućicu za pčele,
• napravi fontanu za vodu za pčele tako što ćeš u svojem vrtu ostaviti posudu s vodom u koju mogu doći piti.

Potvrda o štetnosti pesticida Konačno priznali da je i manja količina pesticida opasna za pčele

Najbolje biljke za pčele i druge oprašivače:

Cvijeće nam obično pada na pamet kad razmišljamo o hrani za pčele. Međutim, cvjetna stabla su najveći izvor hrane za oprašivanje. Zaklada Arbor Day preporučuje sljedeća stabla za vrt oprašivača.

• Drveće - javor, bagrem, šljiva, trešnja, bazga, božika.
• Cvijeće - djetelina, maslačak, neven, ruža, lavanda.
• Voće, povrće i ostalo bilje - borovnica, patlidžan, lubenica, jagoda, bosiljak, stolisnik, origano, vlasac, kamilica.