Što definira grad zelenim? Svi govore o održivosti i zelenijem životu, no što to poduzimaju zeleni gradovi kako bi se u njima živjelo zdravije i ugodnije? Je li to samo čuvanje okoliša ili se radi o raznim prometnim zelenim rješenjima? Pogledajmo u nastavku zašto su baš ovi gradovi proglašeni najzelenijima. I vi ste jedan od važnih kotačića u tom velikom mehanizmu promjene i možete sigurno puno toga učiniti kako biste doprinijeli zelenijem životu, te općoj dobrobiti za vas i vaše obitelji.

Lisabon je Europska komisija odabrala za “Europsku zelenu prijestolnicu 2020”. Prije tri godine predstavili su projekt dijeljenja bicikala (bike sharing) te uveli električne bicikle kako bi potaknuli one koji žive na brežuljcima da više koriste zelenije prijevozno sredstvo. Isto tako promoviraju i korištenje alternativnih izvora energije pa su razgranali mrežu od čak 516 stanica za punjenje električnih bicikala po cijelome gradu. U svoje programe urbanih inovacija redovito uključuju i građane, sveučilišta kao i strane partnere.
 

Ljubljana je svoju titulu osvojila zbog transformacije prometa s fokusom na javni prijevoz i osiguravanje biciklističkih staza. Čak ¾ Ljubljane čine zelene površine na kojima se nalaze jezera, šume i poljoprivredne površine. Isto tako 1400 hektara šume trebalo bi postati CO2 rezervoar u kojem bi se prikupljale i čuvale kemijske vrste koje sadrže ugljik, čime bi se smanjivala koncentracija CO2 iz atmosfere.  
 

Iako vam vjerojatno London ne bi prvi pao na pamet kad razmišljate o zelenim gradovima, uglavnom zbog količine smoga u gradu, Cities Digest kaže da je to jedan od najzelenijih gradova. Počeli su poduzimati izvanredne mjere u borbi protiv smoga. Njihova Vlada planira da London postane u sljedećem desetljeću zona bez ugljičnog otiska.  U ovome gradu mnogo je zelenih površina. Vlada aktivno ulaže u obnovljive izvore energije i na ulicama već možete vidjeti mnogo hibridnih autobusa.
 

I danski Kopenhagen sa svojih 40 kilometara biciklističkih staza jedna je od zelenih prijestolnica. Njihov je cilj postići neutralni ugljični otisak do 2025. pa aktivno rade na promociji bicikliranja. Cilj im je bio da do 2015. čak 50% ljudi koristi bicikle, a danas 45% ljudi koristi ovo prijevozno sredstvo za odlazak u školu ili na posao.
 

Beč je dobro poznat zbog svojih inicijativa vezanih uz efikasniju upotrebu vode. Europski Index Zelenih gradova svrstao ga je na drugo mjesto zahvaljujući pravilima vezanim uz upotrebu i efikasnost postupanja s vodom. Ona se prikuplja s planinskih izvora što je moguće zbog visinske razlike planina i gradova, a koristi se i za električnu energiju. Od 2008. grad Beč nagrađuje za zelene površine uređene na posebno ekološki prihvatljiv način i primjere uspješnog ozelenjivanja životnih prostora, bilo da se radi o vrtovima, fasadama, balkonima, krovnim terasama ili unutarnjim dvorištima. Tako je nedavno vrt s jezercem u gradskom okrugu Hietzing odlikovan kao zelena oaza. Zbog nekorištenja gnojiva i kemijskih sredstava za prskanje i zaštitu biljaka u vrtu je nastao pravi prirodni raj za veliku noćnu paunčad, viline konjice, smeđe krastače, male vodenjake, jelenjake i žute perunike.
 

Gradske zelene površine igraju ključnu ulogu u snižavanju ljetnih temperatura i očuvanju bioraznolikosti. Stoga grad Beč subvencionira ozelenjivanje fasada, krovova i unutarnjih dvorišta s iznosima od 3.200 do čak 20.200 eura. Čak se i u samom središtu grada mogu pronaći male, privatne zelene oaze kao što su balkoni, vrtovi, ali i unutarnja dvorišta ili krovne terase. Upravo su oni od velike važnosti u borbi protiv velikih vrućina te zaštiti klime i bioraznolikosti u gradu. Posljednjih je godina nagrađeno 225 zelenih oaza. Član gradskog poglavarstva za zaštitu okoliša Jürgen Czernohorszky naglasio je kako svaka pojedina zelena oaza pozitivno utječe na gradsku klimu te pružajući hladovinu i isparavajući kišnicu pomaže u rashlađivanju tijekom ljetnih mjeseci.

Od vrtova na krovu do zelenih fasada Pet zelenih svjetskih građevina koje povezuju ekologiju i arhitekturu

Amsterdam je vrlo visoko rangiran po Europskom indeksu Zelenih gradova, kao jedan od najboljih gradova zbog kvalitete vode, prijevoza i rukovanja otpadom. Mnogo je pješačkih zona i biciklističkih staza pa 38% stanovništva najčešće pješači ili vozi bicikl, a 24% građana koristi javni prijevoz, tramvaje, autobuse, lokalne brodiće i vlakove. Čak se 43% otpada reciklira i koristi kao gorivo za mrežu gradskih autobusa. U Amsterdamu ćete često vidjeti električne automobile, jer su izgradili više do 300 punionica. Iako ovaj grad ima dovoljne zalihe vode, njezina je konzumacija svega 53 kubna metra po stanovniku godišnje.
 

Berlin je jedna od najzelenijih europskih oaza, s više parkova, vrtova i šumovitih predjela od bilo kojeg drugog europskog grada. On je doista zelen, a stanovnici uživaju na više od 2500 zelenih lokacija. Puno je manje automobila na ulicama nego prije jer su uspostavili odličan javni prijevoz. Ljude se potiče da recikliraju, a za svaku recikliranu bočicu dobivaju 0,25 eura.
 

Vjerujemo da vam je barem jedan od ovih gradova poslužio kao inspiracija da i vi uvedete neke od mjera smanjenja ugljičnog otiska i zelenijeg života. 

Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!