Klimatolozi: Ekstremni vremenski uvjeti postaju 'norma'

Unsplash+
U svibnju smo doživjeli neke visoke temperature koje su nam bile pomalo ekstremne za taj mjesec, a oborio je i mnoge rekorde u Europi. Ipak, globalno je drugi po visini temperatura.
Vidi originalni članak

Ekstremni vremenski događaji postaju "norma", upozorava europski klimatski opservatorij Copernicus, koji u izvještaju objavljenom u srijedu ističe da je ovogodišnji svibanj bio drugi po toplini iza rekordnih vrućina u svibnju 2024.

"U Europi neobično rani i intenzivni toplinski val ukazuje na to koliko brzo ekstremni vremenski događaji postaju norma, a ne iznimka", rekla je Samantha Burgess, klimatologinja Copernicusa, u priopćenju za javnost.

Svjetski dan zaštite okoliša Zaštita okoliša nije samo pitanje očuvanja prirode, već i zdravlja građana i kvalitete života.

Svibanj je postavio brojne nove mjesečne rekorde širom kontinenta i stvorio "posebno izazovne" situacije u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Portugalu, napominje Copernicus.

"Premda izniman, ovaj je fenomen dio ubrzanog zagrijavanja Europe i dugoročnog trenda prema češćim, intenzivnijim toplinskim valovima koji se javljaju ranije u sezoni", pojašnjeno je u mjesečnom globalnom klimatskom izvješću ovoga europskog instituta.

No globalno, svibanj 2026. zaostaje za svibnjem 2024. kada su posrijedi temperature.

Prosječna temperatura na kopnu i moru iznosila je 15,81 °C, što je 1,42 °C iznad vrijednosti procijenjenih za predindustrijsko razdoblje (1850.-1900.), prije nego što je masovno izgaranje ugljena, nafte i plina rezultiralo trajnim zagrijavanjem klime, pokazuje izvještaj.

80 posto vjerojatnosti za El Niño  

Klima je bila pod pritiskom "iznimno visokih" temperatura voda u tropskom Pacifiku, dok ekvatorijalni Pacifik "nastavlja svoj prijelaz prema uvjetima El Niña, koji se očekuju u predstojećim mjesecima", objašnjeno je u izvještaju Copernicusa. 

El Niño je jedna od faza prirodnog ciklusa u Tihom oceanu, koji se javlja u određenim godinama i obično počinje u proljeće, postupno utječući na temperature, vjetrove i klimu u ostatku svijeta u mjesecima koji slijede. Za neke regije to se manifestira sušama, kao primjerice u Indoneziji, a druge, poput Perua, morat će se pripremiti za bujične kiše i poplave.

Posljednji El Niño dogodio se 2023.-2024. godine. Prema procjeni Svjetske meteorološke organizacije (WMO) s početka lipnja vjerojatnost njegova ponavljanja između lipnja i kolovoza iznosi 80 posto.

svijet nije spreman na vruće dane Gotovo 3,8 milijardi ljudi moglo bi se do 2050. godine suočavati s ekstremnim vrućinama

Posjeti missZDRAVA.hr