Tako čuvaš okoliš, a za neke "artikle" možeš dobiti i povratnu naknadu.

Od starih - nove novine

Svakom tonom recikliranog papira spašava se 15 stabala. Reciklirani papir pretvara se u nove proizvode kao što su novine, papir za printere, knjige, uredski materijal, letci ili toaletni papir. U plave spremnike za papir bacaj novinski i uredski papir, časopise, kataloge, prospekte, bilježnice te papirnatu i kartonsku ambalažu.

Tetrapak ambalažu, plastificirani, metalizirani ili zauljeni papir i fotografije nemoj ostavljati u ovim spremnicima jer se ne mogu reciklirati.

Staklene boce i staklenke odnesi u zeleni spremnik

Do 90 posto stakla može se reciklirati za izradu boca, čaša, staklenki i ostalih predmeta u kućanstvu, primjerice svijećnjaka. U zelene spremnike za staklo možeš odlagati staklene boce i staklenke svih boja, od sokova, vina, alkoholnih pića, marmelada, voća, povrća i dječje hrane, te staklene čaše.

U spremnike za reciklažu nemoj odnositi prozorsko, automobilsko i medicinsko staklo, ambalažu jakih kemikalija i zapaljivih tvari, kristal, ogledala, porculan, keramiku, žarulje i neonske svjetiljke.

Plastična i metalna ambalaža

Plastika se na odlagalištima otpada ne raspada, no može se reciklirati za izradu različitih proizvoda, poput kutija, vlakana za sagove, vrtnog namještaja, cijevi, industrijskih podova, vreća za smeće i kvačica. Aluminijske konzerve mogu se reciklirati za izradu novih.

Žuti spremnici namijenjeni su uglavnom prikupljanju plastike i metala ze recikliranje, s tim da su žuti spremnici ponekad namijeni samo za plastiku, a metal se onda odlaže u sive spremnike.

U njima možeš ostaviti plastičnu ambalažu deterdženata, šampona i prehrambenih proizvoda, kao što su boce i posudice, no tu nije mjesto ambalaži jakih i zapaljivih tvari niti plastičnim igračkama.

Od metalne ambalaže u spremnike bacaj limenke, konzerve, metalne poklopce i zatvarače, ali u njima ne ostavljaj ambalažu sprejeva, boja i lakova. 

Smeđi spremnik

U smeđe spremnika možeš odlagati kuhinjski otpad kao što je voće i povrće, ljuska jajeta, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha. Vrtni ili zeleni otpad je uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, trava te male količine ostalog biootpada kao što su kosa, dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice. Biootpad čini gotovo trećinu kućnog otpada te je vrijedna sirovina za proizvodnju biokomposta. 

U smeđe spremnike ne smiju se odlagati ostaci termički obrađene hrane, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti, pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad i obojeni i lakirani drveni otpad, odjeća i cigarete. 

Odlaganje otpadnog ulja

Otpadno jestivo ulje je biorazgradivo i smatra se neopasnim otpadom, no u slučaju da veće količine završe na tlu ili u vodi, može privremeno ugroziti biljni i životinjski svijet. Isto tako, ono je najčešći uzročnik začepljenih odvoda i neugodnih mirisa, a godišnje svaki stanovnik Hrvatske proizvode više od dvije litre otpadnog jestivog ulja. No, ono može biti i vrijedna sirovina? 

Evo kako ga možeš zbrinuti:

Otpadna ulja važna su sirovina. Reciklirano otpadno jestivo ulje može se koristiti za proizvodnju biogoriva, sapuna, deterdženta i sintetskih guma.