Svjetska banka i Europska komisija objavile su danas izvješće "Economics for Disaster Prevention and Preparedness” (Ekonomija za sprečavanje katastrofa i pripravnost), istaknuvši da se Europa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta te je izrazito osjetljiva na sve veće rizike povezane s klimatskim promjenama.

"Proteklih desetljeća Europa se suočava s ogromnim, rastućim, gubicima i štetama od klimatskih katastrofa. Prošla godina bila je najtoplija zabilježena, s katastrofama koje su Europu koštale više od 77 milijardi eura. Prema projekcijama, troškovi nedjelovanja u scenariju velikog zagrijavanja mogli bi dosegnuti sedam posto BDP-a EU-a", priopćila je Svjetska banka.

Katastrofe mogu neproporcionalno pogoditi najosjetljivije skupine

Regionalni direktor u Svjetskoj banci Sameh Wahba je rekao da su katastrofe razorne za sve, ali mogu neproporcionalno jako pogoditi najosjetljivije skupine u Europi i tako povećati siromaštvo i nejednakost.

"Bez odgovarajućih sustava ti događaji mogu narušiti ostvareni stupanj razvoja. Europske zemlje još uvijek stignu poduzeti mjere kojima će zaštititi živote svojih građana, infrastrukturu i javne financije od posljedica katastrofa i klimatskih promjena, iako je vremena za to sve manje”, izjava je regionalnog direktora prenesena u priopćenju. 

denga groznica i malarija Bolesti koje prenose komarci proširit će se po Europi zbog klimatskih promjena

"Treba činiti još više"

Iako europske zemlje poduzimaju značajne korake kako bi povećale otpornost, napominju iz Svjetske banke, u izvješćima se kaže da trebaju činiti još više.

Analiza na razini EU-a pokazuje da su brojni ključni sektori, uključujući one koji osiguravaju hitne službe, izloženi višestrukim prirodnim katastrofama. Primjerice, u polovini država članica EU-a vatrogasne postaje nalaze se u područjima s visokom razinom rizika za više od jedne prirodne katastrofe kao što su požari, klizišta, poplave i potresi. Osim toga, u nekoliko država članica EU-a na više od 80 posto cesta velika je opasnost od klizišta, što može dovesti do znatnih kašnjenja u dolasku do područja kojima je potrebna pomoć, navodi se.

"Hitno su potrebna ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost na svim razinama, počevši od ključnih sektora koji osiguravaju hitne službe. Potrebe su znatne, a pritisak na proračune EU-a i država članica velik. U budućnosti ćemo trebati pametno ulagati i prednost davati ulaganjima koja najviše pridonose povećanju otpornosti”, rekla je direktorica Odjela Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Hanna Jahns.

Napominje se i da određivanjem prioriteta ulaganja mogu postati troškovno učinkovita, osobito kad se uzmu u obzir vjerojatne posljedice klimatskih promjena.

Zahvaljujući tome zemlje mogu usmjeriti financiranje na područja ili imovinu koja je više izložena riziku i koja može biti osjetljiva na posljedice katastrofa te ugroziti ljude ili prouzročiti velike poremećaje, kao što je sve starija infrastruktura ili kritične elektroenergetske, telekomunikacijske i prometne mreže. Unatoč razlikama i nesigurnostima, podaci o rizicima i klimatskim promjenama i analize moćni su alati za odabir najučinkovitijih ulaganja za sprečavanje katastrofa, pripravnost i prilagodbu, navodi se. 

klimatske promjene Kako će izgledati svakodnevica 2040., ako europski klimatski plan uspije

Troškovi prilagodbe klimatskim promjenama

U studiji se procjenjuje da za zemlje u Europi trošak prilagodbe klimatskim promjenama iznosi između 34 eura i 110 eura po osobi godišnje. Konkretno bi za Uniju troškovi prilagodbe klimatskim promjenama do 2030-ih mogli iznosi između 15 milijardi eura i 64 milijarde eura godišnje, zbog čega bi sredstva za financiranje prilagodbe trebala iznositi između 0,1 i 0,4 posto BDP-a EU-a.

Direktorica Glavne uprave Komisije za klimatsku politiku Elina Bardram je upozorila da postoji znatan jaz u financiranju prilagodbe u Europi, a da je za njegovo premošćivanje potrebno znatno povećati javno, privatno i kombinirano financiranje.

"Još se uvijek troškovi prilagodbe klimatskim promjenama na razini država članica i EU-a ne koriste adekvatno u planiranju ulaganja i izradi financijskih strategija. To treba promijeniti”, poručila je.

Kad je riječ o financijskoj otpornosti, u jednom se izvješću ističe da se na razini EU-a i država članica s previše rizika od katastrofa i klimatskih promjena upravlja u okviru proračunskih instrumenata te da se ne koriste dovoljno prethodno ugovorena sredstva i mehanizmi za prijenos rizika, kao što je osiguranje rizika.

U proračunu Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu suzbijanje požara čini otprilike trećinu troškova svih intervencija. Ako bi se, na primjer, razorna sezona požara iz 2017., u kojoj je zabilježeno više od 100 smrtnih slučajeva i koja je potaknula reforme i ulaganja u sprječavanje katastrofa, dogodila ove godine, za pokrivanje troškova hitnih intervencija godišnji proračun Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu trebao bi se povećati za 70 posto, upozorava se. 

vrijeme istječe Za izbjegavanje ekstremnih vremenskih uvjeta i vrućina, imamo samo još dvije godine