Klimatska konferencija koji se održava u Glasgowu kao jedan od ciljeva ima i dogovor čelnika oko smanjenja i konačno ukidanja korištenja ugljena za proizvodnju energije. Više od 40 zemalja obvezalo se na potpuno ukidanje korištenja ugljena, među njima su i najveći europski korisnici ugljena Poljska i Njemačka. Ipak, neki od najvećih svjetskih zagađivača i korisnika ugljena nisu se izjasnili s točnim datumima. 

“Danas mislim da možemo reći da je kraj ugljena na vidiku”, rekao je predsjednik ovogodišnjeg COP-a. Najavio je da je inicijativa za odustajanje od ugljena prikupila 77 potpisa. Više zemalja moglo bi se uključiti i u Savez bez nafte i plina (BOGA) na čelu s Danskom i Kostarikom, čime bi se članice obvezale na postupno ukidanje proizvodnje fosilnih goriva unutar svojih granica, piše HINA.
 

Ugljen planiraju potpuno izbaciti do 2030. godine

Iako je plan bio ugljen prestati koristiti do kraja 2050., sve značajnije i izraženije klimatske promjene natjerale su čelnike zemalja na drastičnije poteze. Tako su Poljska i Bugarska, uz Njemačku dva najveća potrošača ugljena u Europi, donijele obećanje da će ugljen potpuno izbaciti kao energent do kraja 2030. godine što je znatno ranije nego 2050. kada je originalno bio dogovor. 

Amerika, Kina, Indija i Japan godišnje potroše velike količine ugljena, no još nisu predstavili jasne datume potpunog uklanjanja ugljena iz uporabe. Unatoč nejasnim navodima ovih zemalja, stručnjaci se slažu kako je dogovor postignut na samitu korak u pravom smjeru, prenosi Euro News. 

Najbolji način kako iskorijeniti uporabu ugljena je prestanak financiranja na što pozivaju brojni stručnjaci. Cilj ovo postupka je i ulijevanje više financija u obnovljive izvore energije koji neće u kao ugljen štetiti okolišu. 

Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!