Trodnevni festival traje od 21. do 23. travnja u kinu Tuškanac. Kako je nastao i što možeš očekivati od ovog festivala, otkrila nam je volonterka Zelene akcije Dora Sivka.

Kako je rođena ideja o Okolišnom filmskom festivalu?

Ideja za festival je nastala iz potrebe da teme kojima se bavi aktivistička grupa Zelene akcije približimo široj javnosti. Na važnost zaštite okoliša, ljudskih prava i održivog razvoja često ukazujemo javnim akcijama, a ovim festivalom smo htjeli te teme predstaviti na nov način, kroz medij dokumentarnog filma. Prepoznali smo da nam film uistinu može bolje približiti priče i ljude “s terena” te omogućiti dublje razumijevanje kompleksnih okolišnih i društvenih problema i njihovih rješenja.

Što želite postići organizacijom ovog festivala?

Kakav je bio odaziv prošlih godina? Kakva su očekivanja od ovogodišnjeg izdanja?

Odaziv prošlih godina je varirao, ali je uvijek bio zadovoljavajuć. Čini nam se da se svake godine usavršavamo u izvedbi pa je i logično da si zadajemo veće ciljeve i samim time očekujemo više posjetitelja. Nadamo se da će ove godine biti rekordan broj.

Zašto je dobro povremeno ne jesti meso?

Kako birate teme za panele festivala?

Svake godine filmovima i tribinama koje ih prate nastojimo pokriti teme koje su globalno ili lokalno aktualne i/ili one koje smatramo bitnima, a široj su javnosti nepoznate. Ove godine, između ostalog, odlučili smo se fokusirati na individualne životne prakse koje mogu doprinijeti održivijem životu i sustavu. Tako ćemo se baviti hranom i ambalažom jer su vrlo bliske našem svakodnevnom iskustvu.

Od kuda crpite filmove, kako ih birate?

Filmove pokušamo pronaći posvuda. Pregledavamo i high-budget filmove i one nepoznatih autora aktivista. Ponekad unaprijed ciljano tražimo po temama, ponekad okupimo sve što je bilo informativno i interesantno i pokušamo filmove grupirati po tematskim blokovima.

Kako ste se odlučili na raspisivanje književnog natječaja kojim je nastala knjiga Homo climaticum?

Slično kao i s festivalom, na ideju književnog natječaja smo došli jer smo htjeli drugim medijem približiti utjecaj klimatskih promjena javnosti. Kako znanost o klimatskim promjenama zna biti suhoparna, skup statistika, brojeva i analiza, a i Hrvatska još srećom nije osjetila posljedice na svojoj koži u tolikoj mjeri, shvatili smo da bismo kroz kratke priče i pjesme mogli više dočarati ljudima moguće vizije budućnosti oblikovane klimatskim promjenama.

Kineski vertikalni vrtovi godišnje će apsorbirati 25 tona ugljičnog dioksida

Kojim ste kriterijima birali djela koja su u nju ušla? Možemo li se nadati i drugom izdanju tog natječaja?

Zamolili smo građane i građanke da nam pošalju svoje ideje o tome kako će izgledati svijet i naši životi, kako ćemo se prilagoditi na novonastalu promjenu. Zaprimili smo puno prijava, odaziv je bio vrlo velik. Originalna ideja koja je bar donekle znanstveno potkovana i književno dobro oblikovana je uglavnom bio glavni kriterij pri odabiru. Iznimno smo zadovoljni zbirkom Homo Climaticum i nadamo se da ćemo sljedeće godine imati sredstava za ponavljanje natječaja.

Na kraju, preostaje samo navesti razloge zbog kojih vrijedi posjetiti ovaj festival: "Sadržaj je bogat, svatko će naći nešto za sebe, bilo da je film, radionica, razgovor, slušanje priča. U svakom ćeš slučaju nešto naučiti, vidjeti drugačiju perspektivu i vratiti se kući s novim saznanjima", poručuje Dora.

Psst - Zemlja te moli za minutu šutnje