Prije samo nekoliko dana, dvoje mladih aktivista počinili su naizgled nerazumljiv potez u londonskoj Nacionalnoj galeriji. Ušli su u galeriju kao obični promatrači te su u jednom trenutku izvadili dvije konzerve juhe i izlili ih po poznatoj slici Suncokreti Vincenta van Gogha. Nakon toga su ruke namazali ljepilom i zalijepili se na zid galerije. 

U kameru i pred svima prisutnima postavili su pitanje: "Što je važnije, umjetnost ili život?". Dok su uzrujani zaštitari pohrlili prema aktivistima, oni su nastavili: "Jeste li više zabrinuti za očuvanje slike ili očuvanje planeta?". Zaštitari su ih naposljetku odlijepili od zida i priveli, a poznata slika ostala je neoštećena budući da je bila prekrivena zaštitnim staklom, javili su kasnije iz galerije. Ovaj potez šokirao je mnoge i vijest se brzo proširila svijetom, a upravo su na to aktivisti iz Just Stop Oil organizacije i računali. 

Skandalozni eko aktivizam sve je češći

Zalijevanje poznate slike juhom šokiralo je svijet, a podijelio je i ljude na društvenim mrežama. Dok se dio ljudi čudi i osuđuje ovakve poteze, ima i onih koji podržavaju mlade aktiviste. Nije ovo izoliran potez skandaloznog eko aktivizma, njih je sve više u posljednjih nekoliko godina kako tema klimatskih promjena postaje sve važnija i popularnija. Prisjetimo se samo kako je nedavno aktivist razmazao tortu po staklu ispred Mona Lise u pariškom muzeju Louvre ili kako su aktivisti blokirali promet u Londonu, Parizu te Rimu. 

Nije čudno da ovakva senzacionalistička vrsta aktivizma postaje sve češća budući da zahtjevi eko aktivista u posljednjih 10 pa čak i više godina uglavnom prolaze nedovoljno ili neozbiljno prihvaćeni. Iako se promjene na temu zaštite okoliša događaju, brzina kojom napreduju neće biti dovoljna za spas planeta, piše Eco Business. Upravo zato eko aktivisti rade radikalnije poteze kako bi ukazali na problem koji zahvaća sve nas, borili se mi za njega ili ne.

Ima li smisla ovakva vrsta aktivizma?

Dok se neki odlučuju za mirniji način protestiranja poput primjerice Grete Thunberg i njezinog pokreta štrajka koji se proširio diljem svijeta, pa čak i Hrvatske, drugi vide da je jedini način kako potaknuti razgovor o klimi kroz skandalozne i senzacionalističke poteze. Riječ o Gretinom prosvjedu se širila polako, no potezi poput onog u Londonu obišli su svijet u trenu, a pitanje "Što je važnije, umjetnost ili život?" do kraj dana čuli su svi koji imaju pristup internetu ili televiziji, a upravo je to bio i cilj aktivista. 

Ipak, mnogi i dalje osuđuju ovakav potez jer smatraju da uništavanje imovine nije način kako potaknuti raspravu o bilo kojoj temi, koliko god ona bila važna. No slagali se mi s njihovim potezom ili ne, na kraju dana svi smo se uključili u raspravu. Pravo pitanje je hoćemo li svi za dva dana zaboraviti za što su se borili ili će skandalozni potez imati trajnije posljedice na zaštitu okoliša.

Postoji li granica između aktivizma i vandalizma?

Još jedan potez nedavno je potaknuo raspravu o aktivizmu općenito. U nekoliko britanskih gradova, aktivisti su ušli u supermarkete i počeli izlijevati kravlje mlijeko po podu marketa i uzvikivati kako traže da se mlijeko zamijeni biljnim napitcima. Posljedni takav prosvjed dogodio se u Edinburghu, a prosvjednici su dodali: "Četiri vodeće kompanije za proizvodnju mlijeka su odgovorne za većinu emisije metana. Mlijeko nije pogodno za ljudsku uporabu". 

Iako se radi o sličnom potezu izlijevanju juhe po umjetninama i istoj poruci o zaštiti okoliša koju žele prenijeti, ovakav prosvjed naišao je na znatno više osude. Većina se slaže kako izlijevanje mlijeka koje nisko plaćeno osoblje marketa treba pospremati za njima jednostavno nije u duhu aktivizma i ne šalje pravu poruku, a s njima se slažu čak i osobe koje na društvenim mrežama podržavaju aktiviste iz galerije. 

Čini se da ne postoji jasna granica između aktivizma i vandalizma, te da sve zapravo ovisi o tome kako će populacija prihvatiti njihov potez i koliko će glasno vijest odjeknuti. Također, izgleda da su aktivistički potezi usmjereni na vladajuće i najbogatiji sloj društva znatno bolje prihvaćeni nego aktivistički potezi za koje posljedice snose osobe poput radnika u supermarketu, što i je u duhu aktivizna i borbe za jednakost svih ljudi.