Od usvajanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2015., na globalnoj su se razine mnoge kompanije i vlade obavezale pomoći u borbi protiv klimatske krize. Iako je napredak u borbi protiv klimatskih promjena spor, nije zanemariv. Napredak je postignut na gotovo svim frontama, od hrabrih korporativnih ciljeva smanjenja emisija štetnih plinova i ulagača koji su se odmakli od ugljena do naleta potpore za ugljičnu neutralnost i sve većeg pokreta mladih aktivista poput Grete Thunberg koju je časopis Time 2019. imenovao "osobom godine".  

Na klimatske promjene utjecala je i pandemija koronavirusa zbog koje je 2020. godine zabilježen povijesni i globalni pad emisija štetnih plinova. Ali utjecala je i negativno na napore za unapređenja klimatskih mjera pa je tako sastanak COP26 bio odgođen za 2021. Ipak, ova zdravstvena kriza pokazala je da zemlje mogu brzo intervenirati na izvanrednu globalnu situaciju. Evo četiri načina na koje je svijet pokazao da je spreman za ambicioznije klimatske akcije otkako je usvojen Pariški sporazum.

Velike kompanije u borbi protiv emisija štetnih plinova

U okviru inicijative Science Based Targets, više od 1000 tvrtki obvezalo se postaviti ciljeve za smanjenje emisija štetnih plinova temeljene na znanosti, a više od 340 kompanije se obvezalo postaviti ciljeve za ugljičnu neutralnost u svim svojim operacijama. Ciljevi za ugljičnu neutralnost usklađeni su s ograničenjem zagrijavanja planeta na 1,5 stupnjeva. Zajedno ove velike kompanije, uključujući i globalno poznate brendove poput Nestléa, imaju godišnji ugljični otisak veći od godišnjeg otiska u Francuskoj koji je 2016. bio nešto više od 331 milijuna tona. 

Pristupi kompanija u smanjenju emisija variraju. Na primjer, 270 ih se zalaže za prijelaz na 100 % obnovljivu energiju. To uključuje Nike, koji već napaja sve svoje sjevernoameričke objekte putem obnovljivih izvora energije. The Consumer Goods forum nedavno je pokrenuo inicijativu vodećih velikih robnih marki, trgovaca i proizvođača u nastojanju da eliminira krčenje šuma i degradaciju šuma. Devedeset dvije kompanije, uključujući Air New Zealand, Baidu i HP, pridružile su se svjetskoj inicijativi EV100 koja nastoji ubrzati prelazak na električna vozila do 2030. A IKEA i H&M istražuju načine kojima bi mogle profitirati od popravka i preprodaje proizvoda u kružnom gospodarstvu.

Mnoge od tih kompanija vodeće su u svojim sektorima i postavljaju novi standard za to kako bi korporativne klimatske akcije trebale izgledati. Microsoft, jedna od najvećih svjetskih kompanije, smanjit će svoj ugljični otisak i investirati u rješenja za uklanjanje istog do 2030. godine. 

klimatska kriza Znanstvenici otkrivaju u kakvoj su vezi klimatske promjene i virusne bolesti

Veliki gradovi poboljšavaju uvjete života

Više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima, a UN predviđa da će taj postotak porasti na dvije trećine do 2050. Kao rezultat toga, način na koji gradovi sada djeluju protiv klimatskih promjena izravno će utjecati na živote milijardi ljudi. U svijetu se oko 400 gradova obvezalo postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine, a više od 10 500 se pridružilo Globalnom sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju.

Mnogi pojedinačni gradovi diljem svijeta također poduzimaju hvale vrijedne mjere za smanjenje emisija štetnih plinova i stvaranje boljeg života za svoje stanovnike. U Medellínu u Kolumbiji, instalacija tramvajskog sustava pod nazivom Metrocableis povezuje zajednice s niskim prihodima na brežuljcima s centrom grada i na taj način povećava pristup stanovnika poslovima, obrazovanju i drugim uslugama. Gradonačelnica Pariza napravila je svoj plan za "15-minutni grad", u kojem stanovnici mogu zadovoljiti sve svoje potrebe u roku od 15 minuta od putovanja od kuće i tako smanjiti korištenje automobila i smanjiti emisije CO2. 

Kako bi pomogli svim gradovima u smanjenju emisija i vremenskih utjecaja na klimu, World Resources Institute osmislio je plan za pravednu klimatsku akciju u gradovima koja će uključiti i koristiti svim stanovnicima bez nenamjernog opterećenja za siromašne i inače ranjive zajednice. 

Prestanak ulaganja u tehnologije koje zagađuju okoliš

Kako bi se prebacile na održiviji put, vodeće svjetske javne i privatne financijske institucije moraju ne samo više ulagati u nove čiste alternative, već i prestati ulagati u stare tehnologije koje zagađuju okoliš. Do sada je Europska unija prednjačila kada je riječ o ulaganju u zeleni oporavak. Otprilike 30 % sredstava EU od 750 milijardi eura i proračuna od 1,1 bilijuna eura za razdoblje od 2021. do 2027. bit će uloženo u promjene koje su važne za borbu protiv klimatskih promjena. Također je više od 130 privatnih banaka potpisalo Načela za odgovorno bankarstvo koji nastoji uskladiti bankarsku praksu s Pariškim sporazumom.

U siječnju 2020. BlackRock, najveća svjetska kompanija za upravljanje imovinom koja sama upravlja sa sedam bilijuna dolara, objavila je da svoju financijsku strategiju prebacuje na klimatske promjene. Ovim potezom pridružilo se više od 370 drugih investitora u inicijativi pod nazivom Climate Action 100+, čiji članovi angažiraju kompanije koje proizvode dvije trećine globalnih industrijskih emisija štetnih plinova. 

Dostupnija i jeftinija energija iz obnovljivih izvora

Obnovljivi izvori energije sve su konkurentniji ugljenu. Između 2010. i 2019. cijene solarne energije pale su za 90 %. U sunčanim predjelima diljem svijeta već je jeftinije dobiti električnu energiju iz solarne energije nego iz fosilnih goriva. Slično, cijena energije vjetra značajno je pala posljednjih godina i jeftinija je od prirodnog plina u nekim regijama, uključujući dijelove SAD-a. 

Posljednjih nekoliko godina također su bili vidljivi daljnji znakovi tehnološkog napretka prema budućnosti s nultom emisijom ugljika. Tehnologija električnih vozila se toliko brzo poboljšala da sve veći broj velikih proizvođača automobila, uključujući Toyotu i Daimler, planira prestati proizvoditi motore s unutarnjim izgaranjem.

Proizvođači željeza i čelika, koji su se borili za smanjenje emisije stakleničkih plinova, sada istražuju korištenje vodika kao čistog goriva za zamjenu ugljika u svojim industrijskim procesima. Znanje o mogućnostima izdvajanja ugljika u drveću i tlu, kao i o tome kako se ugljik industrijski može skladištiti, također brzo napreduje.