Slijede ulomci iz knjige ''Vi mršavite'', koja je kod nas izašla u izdanju V.B.Z.-a, u kojoj Dr. Oz zajedno s kolegom prof. dr. Michaelom F. Roizenom daje 99 najboljih savjeta kako jednostavno i zdravo držati dijetu.

Zašto treba izbjegavati fruktozu i kukuruzni sirup?

Kukuruznom sirupu, koji ima visok sadržaj fruktoze (HFCS), i kojeg se nekad smatralo Frankensteinovom hranom koja je pridonijela općoj epidemiji pretilosti, stručnjaci su se nedavno ispričali u velikom stilu – American Medical Association zaključila je da taj ocrnjeni zaslađivač nije nimalo štetniji od šećera. Nedavno se u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition skupina cijenjenih prehrambenih stručnjaka složila s tim nakon što je proučila taj prerađeni zaslađivač.

Ali, gotovo sva istraživanja koja su zaključila da je kukuruzni sirup isto što i šećer financirale su grupe koje imaju korist od prodaje toga proizvoda – uključujući proizvođače sokova i njihove lobiste. Mi vjerujemo da je najvažnije pitanje i dalje ovo: mogu li veće količine fruktoze potaknuti nastanak pretilosti, i to ne samo zbog svoje prekomjerne količine kalorija.

Fruktoza u voću je dobra

Da, spomenuli smo fruktozu. No to se ne odnosi na fruktozu u svježem voću, koja dolazi u paketu s vlaknima i mnoštvom hranjivih tvari. Govorimo o golemim dozama bez ikakve hranjive vrijednosti koje se dodaju sokovima, komercijalnim zaslađivačima i pečenim proizvodima. Sve brojnija istraživanja upozoravaju da prevelika količina fruktoze u prehrani ometa signal koji mozgu javlja da ste siti i da biste trebali prestati jesti.

Velike količine fruktoze ometaju jetru da je preradi, a da istodobno ne stvara spojeve koji izazivaju upale. Činjenica je da kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze nije jedini izvor prevelikih količina fruktoze u suvremenoj prehrani. Običan šećer sličnog je sastava (sastoji se od otprilike podjednakih količina fruktoze i glukoze).

No kukuruzni sirup izložen je kritikama zato što ga prehrambena industrija u sve većim količinama stavlja u namirnice još od 70-ih godina 20. stoljeća, zato što je jeftin, lako se miješa s napitcima te poboljšava okus i trajnost namirnica. Rezultat toga je da danas konzumiramo tisuću puta više kukuruznog sirupa – u prosjeku 28,5 kilograma godišnje! To je više od 230 000 kalorija. Po osobi! U godinu dana!

Nekoliko stotina kalorija manje

Poanta je: ako iz svoje prehrane izbacite i vidljive i skrivene zaslađivače, konzumirat ćete dnevno nekoliko stotina kalorija manje – i tako izbjeći tvar koja se bez vaše dozvole poigrava s vašim metabolizmom. Evo kako to možete postići:

• Recite ne sokovima i drugim zaslađenim napitcima. I same su kalorije dovoljan razlog da prestanete pijuckati tekuće slatkiše: u pola litre soka, u zaslađenom ledenom čaju ili voćnom soku može biti 200 ili više kalorija – zahvaljujući tome što ti napitci sadržavaju 15 žličica zaslađivača sličnog šećeru.
• Ako se pokušavate osloboditi navike pijenja kupovnih sokova, prijelaz na umjetno zaslađene sokove niskokalorične vrijednosti dobar je prvi korak na
  vašem putu prema zdravijim napitcima: nezaslađenom ledenom čaju, čaju, crnoj kavi ili obranom mlijeku. (Da, kava i čaj su mnogo zdraviji, što potvrđuje velik broj znanstvenih istraživanja koja nisu sponzorirale tvrtke koje na njima zarađuju.)
• Da biste pronašli skriveni kukuruzni sirup, čitajte etikete. Provjerite sastojke svih prerađenih namirnica u potrazi za njim (ali i drugim zaslađivačima koji vam nisu potrebni, kao što je rižin sirup). Te opasne zaslađivače pronaći ćete u mnogim vrstama kruha, zaslađenim jogurtima i začinima. Kupujte samo one namirnice u kojima nema umjetnih zaslađivača ili barem one na čijim etiketama nisu navedeni među prvih pet sastojaka.

Više dijetnih savjeta potraži u knjizi.