Ovakav način prehrane mogao bi pomoći mozgu da dulje ostane zdrav
MIND prehrana kombinira elemente mediteranske i DASH prehrane, a osmišljena je s ciljem očuvanja zdravlja mozga. Naglasak stavlja na zeleno lisnato povrće, bobičasto voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, ribu i maslinovo ulje.
Iako se o njezinim potencijalnim dobrobitima govori već godinama, nova istraživanja nastoje objasniti na koji bi način takav obrazac prehrane mogao biti povezan sa sporijim promjenama u mozgu koje prate starenje.
Što je pokazalo novo istraživanje?
U istraživanju objavljenom u časopisu Alzheimer's & Dementia sudjelovalo je 713 starijih osoba, prosječne dobi od 81 godine. Znanstvenici su analizirali njihove prehrambene navike, rezultate kognitivnih testova i snimke mozga dobivene magnetskom rezonancijom.
Pokazalo se da su osobe koje su se dosljednije pridržavale MIND prehrane imale manje znakova oštećenja malih krvnih žila u mozgu, manji opseg promjena u bijeloj tvari te veći ukupni volumen mozga. Također su postizale bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti.
Osobe koje su se više pridržavale MIND prehrane postizale su i bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti. Znanstvenici su pritom provjerili mogu li se dobiveni rezultati objasniti drugim čimbenicima, poput tjelesne aktivnosti, tjelesne mase ili postojećih bolesti. „Jedno od najupečatljivijih otkrića jest da je povezanost ostala značajna čak i nakon što smo uzeli u obzir čimbenike poput tjelesne aktivnosti, indeksa tjelesne mase i krvožilnih bolesti“, istaknula je voditeljica istraživanja Puja Agarwal sa Sveučilišta Rush u Chicagu.
Što se jede na MIND prehrani?
Ovaj način prehrane potiče redovitu konzumaciju zelenog lisnatog povrća, bobičastog voća, orašastih plodova, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe, peradi i maslinova ulja. Istodobno preporučuje ograničavanje crvenog mesa, maslaca, punomasnih sireva, pržene hrane i slatkiša.
Ipak, znanstvenici upozoravaju da je riječ o promatračkom istraživanju, što znači da rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da je upravo MIND prehrana uzrokovala povoljnije promjene u mozgu.
Ranije trogodišnje randomizirano istraživanje nije pronašlo značajnu razliku u kognitivnim rezultatima između osoba na MIND prehrani i kontrolnoj prehrani. Zato su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li ovaj način prehrane doista usporiti kognitivno propadanje.